Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije kompenzirat će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo u razdoblju eskalacije globalne krize nakon rujna 2008. Međutim, i dalje djeluju svi prijašnji pritisci na povećanje kamatnih stopa. Početak otpuštanja monetarne regulacije iz listopada i studenoga neće trajno otkloniti te pritiske, osim ako ne uslijedi razdoblje fiskalne restrikcije i monetarne relaksacije.
Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda. Smanjenje stope obvezne rezerve u studenom ne predstavlja fundamentalno rasterećenje, već samo kompenzaciju za promjenu u sustavu održavanja rezervi (nepriznavanje gotovine u održavanje rezerve) iz mjeseca rujna. Neto učinak rujanskoga efektivnog povećanja i studenačkoga smanjenja stope obvezne rezerve kreće se oko jednog postotnog boda. Zbog toga gotovo cjelokupno smanjenje regulacijskog opterećenja potječe od ukidanja granične obvezne pričuve.
U uvjetima krize eskaliraju rizici koji su inače vrlo mali ili se uopće ne vide. Dodaju li se tome uobičajeni kreditni, tržišni i operativni rizici koji se također pojačavaju u uvjetima krize, očito je da će se kamatne stope sljedećih mjeseci kretati pod pretežitim utjecajem teško predvidivih i međuzavisnih premija na rizike.