|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Hrvatska udruga banaka je članica ovih organizacija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kretanja kamatnih stopa.
Zagreb, siječanj 2009. |
Hrvatska udruga banaka (HUB) prvi put je obradila pitanje formiranja kamatnih stopa u HUB Analizama broj 10 (ožujak 2008.) pod nazivom Zašto kamate rastu: Što pokazuje indeks troškova sredstava (TOS)?. Potaknuti nastupajućom krizom, u 15. broju HUB Analiza (prosinac 2008.) nastavili smo diskusiju na temu kamatnih stopa pod nazivom Troškovi regulacije (IRO) i troškovi sredstava banaka (TOS): Što donosi kriza?. U toj analizi naveli smo elemente koji utječu na kamatne stope na tržištu kredita i utjecaj krize na njihovo moguće kretanje. Budući da se posljednjih tjedana često spominjalo pitanje kamatnih stopa banaka u 2009. godini i zbog učestalih upita medija upućenih Hrvatskoj udruzi banaka i njezinim bankama članicama, želimo i u ovakvom kraćem informativnom obliku upoznati medije i javnost s ključnim čimbenicima koji u ovom trenutku najviše utječu na njihovu korekciju. |
Kamatna stopa je cijena novca na koju utječe čitav niz složenih i promjenljivih čimbenika na domaćem i međunarodnom tržištu. Podsjetimo, gotovo prije deset godina kamatna stopa poslovnih banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom u prosjeku je iznosila 14,3%, dok danas iznosi 7,8%. Istodobno, kamatne stope kod nekih kredita u Hrvatskoj približile su se onima u razvijenim zemljama Europske unije. Pad kamata kod nas bio je odraz niza čimbenika kao što su: vrlo povoljne međunarodne okolnosti, privatizacija banaka čiji su strateški partneri povećanjem efikasnosti, dokapitalizacijom i dugoročnim kreditima stvorili podlogu brzog rasta kredita, snažna konkurencija banaka itd. Od sredine 2007. godine ekonomske okolnosti u svijetu značajno su se promijenile, i to na lošije, a taj trend se nastavlja. Kamatne stope na kredite pokazuju tendenciju rasta od ljeta 2007. godine i za očekivati je da će se taj trend nastaviti.
Brojni su čimbenici koji utječu na povećanje kamatnih stopa, a u nastavku ćemo navesti samo one najznačajnije u ovom trenutku. Inozemna sredstva postala su manje dostupna i skuplja nego što su bila prije nekoliko godina, pa čak i prije godinu dana. Glavni razlog je globalna financijska i gospodarska kriza. U posljednje vrijeme pala je referentna kamatna stopa EURIBOR, no taj se pad nije odrazio i na nižu cijenu sredstava za Hrvatsku. U isto vrijeme, porasle su i premije rizika koje plaća Hrvatska i koje su trenutno veće od 4 postotna boda1. Drugim riječima, danas je skuplje, ali i teže posuđivati iz inozemstva nego što je to bilo prije godinu ili dvije. Banke se sve više okreću domaćim izvorima sredstava, depozitima poduzeća i štednji građana s obzirom da su inozemni izvori kapitala oskudniji i skuplji. Novi depoziti se privlače višom cijenom, pa kamatne stope koje banke plaćaju na te izvore, u posljednje vrijeme rastu. Za očekivati je da će viši troškovi izvora financiranja utjecati na povećanje kamata na kredite koje banke plasiraju građanima i poduzećima. Zbog makroekonomskih razloga, Hrvatska narodna banka (HNB) je kroz dodatnu regulaciju u posljednjih nekoliko godina povećavala troškove poslovanja banaka. Ipak, bitno je naglasiti da gotovo svaka dodatna regulacija, primjerice ona koja od banaka zahtijeva držanje više kapitala, znači veću sigurnost sustava. Ali, i veće troškove čime se stvaraju dodatni pritisci na aktivne kamatne stope. Iako je HNB određenim mjerama smanjivao te troškove, u konačnici, ukupan rezultat je njihov rast. Također, u odnosu na kraj 2007. godine u HNB-u su povećane gotovo sve kamatne stope dodatnih izvora likvidnosti za banke: lombardna stopa, kratkoročni krediti za likvidnost i tzv. repo stopa. Iako je podizanje tih kamata ekonomski opravdano, za banke su izvori likvidnosti/sredstava iz HNB-a sada skuplji.
-
Elementi kamatnih stopa i trenutni pravci kretanja |
trošak izvora sredstava |
domaći izvori – pasivne kamate↑ |
strani izvori – referentna stopa↓ + premija na rizik zemlje↑↑ |
trošak regulatornog opterećenja ↕ |
interne komponente – operativni trošak↓+ premija na rizik↑+ stopa dobiti↓ |
Bankama nije u interesu neopravdano dizati kamate na kredite jer svako poskupljenje povećava i broj onih koji te kredite neće moći vraćati. Za banke, međutim, nije poslovno održiv status quo i stoga moraju reagirati u promijenjenim uvjetima rasta cijena izvora sredstava i troškova koji trenutačno vladaju na inozemnom i domaćem tržištu.
Banke obavljaju nužnu i korisnu funkciju u posredovanju sredstava koja su potrebna građanstvu i gospodarstvu, odnosno, za ekonomski i životni rast. Hrvatske banke i njihove matice veliku važnost daju društveno odgovornom poslovanju te gospodarskoj i financijskoj stabilnosti zemlje u kojoj posluju. Unatoč otežanim izvorima financiranja prouzročenim globalnom financijskom situacijom hrvatske banke niti u jednom trenutku nisu zaustavile kreditiranje građana i poduzeća. Jednako tako, sve strane vlasnice najvećih hrvatskih banaka pomažu svojim članicama u financiranju te prema potrebi za njih dodatno otvaraju kreditne linije.
Troškove prouzročene globalnom financijskom situacijom, banke će nastojati odgovorno i uravnoteženo rasporediti između sebe i klijenata. Dosadašnja praksa to i potvrđuje, jer se iz raspoloživih podataka vidi da je prosječni porast kamatnih stopa bio manji od polovice poskupljenja ulaznog troška banaka2.
BILJEŠKA ZA NOVINARE/UREDNIKE:
Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka okuplja 19 vodećih hrvatskih banaka koje čine 97 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka: Banco Popolare Croatia, Banka Kovanica, Centar banka, Erste & Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Istarska kreditna banka Umag, Karlovačka banka, Kreditna banka Zagreb, Međimurska banka, OTP banka, Partner banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Slavonska banka, Societé Générale Splitska banka, Volksbank, Zagrebačka banka.
Hrvatska udruga banaka donijela je Kodeks dobre bankovne prakse postavljajući standard poslovanja kojeg se sve članice pridržavaju i time promiču odgovornost, javnost i profesionalnost bankovne struke. S ciljem što uspješnijeg rada Udruženja sve aktivnosti se odvijaju na razini niza radnih tijela - odbora, pododbora i povjerenstava, kao i drugih stalnih ili povremenih radnih skupina. Stručnjaci iz banaka članica GIU HUB-a aktivno sudjeluju u radu odbora i radnih skupina.
Hrvatska udruga banaka primljena je u pridruženo članstvo Europske bankovne federacije (EBF) u ožujku 2000. godine i od tada sudjeluje u svim aktivnostima 31 članice i 10 pridruženih članica Federacije.
|
|
|