HUB | Hrvatska udruga banaka - Hrvatska udruga banaka

Tražilica

O namaČlanicePress kutakPublikacijeMaterijali i informacijeDruštveno odgovorno poslovanjeEuro infoHUB AnalizeNRSReferentni pokazateljiKontakti

Vi ste ovdje: Početna stranica

HUB Analize

Radionice za građane

Kako uskladiti primanja i troškove

Štednja i ulaganje

Hrvatska udruga banaka je članica ovih organizacija:

European banking federation

Hrvatska udruga poslodavaca

Međunarodna trgovačka komora-Hrvatska

Dodatne mjere za ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka (CHF)

Zagreb, 17.08.2011.-Sukladno izraženoj namjeri o izradi i donošenju daljnjih mjera u svrhu olakšanja otplate stambenih kredita vezanih uz CHF iz Memoranduma o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita od 17. lipnja 2011. godine, potpisnice su dogovorile dodatne mjere za ublažavanje posljedica rasta CHF-a. Nadamo se da će nove mjere za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita u švicarskom franku olakšati otplatu našim klijentima.

Rast tečaja švicarskog franka izazvao je probleme u otplati u svim zemljama u kojima je iznos
duga vezan uz CHF. Činjenica je da niti u jednoj od njih nije donesen ovako dubok paket
mjera. U Austriji, u kojoj ima više od 30 milijardi EUR takvih kredita, banke nisu donijele
nikakve zajedničke mjere niti programe nego je izrijekom rečeno da se radi o ugovornom
odnosu između banke i klijenta. U Sloveniji je situacija vrlo slična kao u Austriji. Poljska
nema nikakvog državnog programa iako je više od polovice svih stambenih kredita u CHF. U
Mađarskoj postoji program u kojem za iznos odgođenog otplaćivanja jamči država, što kod
nas nije slučaj. U Srbiji model ublažavanja otplate ne postoji.
Osim ovih zajedničkih mjera, svaka će banka u ovisnosti o svojoj poslovnoj politici razmotriti
uvjete pod kojima klijenti podmiruju svoje obveze, uključujući mogućnost daljnjeg smanjenja
kamatnih stopa.
Ovakav program osam hrvatskih banaka sastavilo je u uvjerenju i pod pretpostavkom da se
neće mijenjati regulatorni okvir, ponajprije da se neće uvoditi porez kojem bi osnovica bila
krediti u švicarskim francima. Dodatni tereti koji bi opterećivali poslovanje i stabilnost
banaka nužno bi doveli do preispitivanja mogućnosti održavanja ovakvih mjera.