|
Proljetni ciklus besplatnih radionica za građane u sklopu projekta Upravljanje osobnim financijama
Štednja i ulaganje: Mudro je imati informacije
Zagreb, 18. travnja 2013. - U srijedu, 24. travnja 2013. godine u 17 sati u
Amruševoj ulici 10, u Zagrebu, u prostorijama TACSO-a, održat će se
prva proljetna radionica za građane “Štednja i ulaganje: Mudro je imati
informacije”.
| |
HUB Pregled 1/2013
Kvartalna publikacija Hrvatske udruge banaka HUB Pregledi pokreće se u trenutku kada raste
interes stručne i šire javnosti za poslovanje banaka.
Ulaskom Hrvatske u EU raste i interes za usporedbama s bankama u drugim zemljama EU,
kako onima u Eurozoni, tako i onima izvan nje.
I do sada su postojali različiti statistički izvori, prikazi i analize. U njihovom je predstavljanju
javnosti prednjačila Hrvatska narodna banka (Bilten o bankama, Specijalni prezentacijski
format, Financijska stabilnost i.t.d.), a za njom i Hrvatska udruga banaka otkako je 2007.
pokrenula seriju HUB Analiza. Kvartalni HUB Pregled zamislili smo kao redovitu seriju u
okviru šire publikacije HUB Analiza.
| |
|
TRESLA SE BRDA RODIO SE MIŠ - Razduživanje banaka u Hrvatskoj i drugih deset zemalja Nove Europe
HUB Analize 43, ožujak 2013
Razduživanje (engl. deleveraging) ili smanjivanje financijske poluge
logična je posljedica prezaduženosti. U aktualnoj krizi problem
razduživanja uglavnom je vezan uz banke, osobito one koje su prije krize
snažno povećale financijsku polugu koristeći druge izvore osim depozita
za financiranje kreditne ekspanzije. Te su banke u velikoj mjeri
posredovale u pokretanju međunarodnih tokova kapitala između Stare i
Nove Europe prije izbijanja krize. Inozemna pasiva njihovih banaka kćeri
u zemljama Nove Europe brzo je rasla, pa se nakon izbijanja krize
pojavila zabrinutost da banke obratnim procesom – procesom
razduživanja, ograničavaju ponudu kredita i oporavak na tržištima
europskih zemalja u razvoju među kojima je i Hrvatska. Ova analiza
istražuje ima li osnove za tu vrstu zabrinutosti, s posebnim osvrtom na
situaciju u Hrvatskoj. Analiza pokazuje da problem razduživanja banaka
nije velik, a da u Hrvatskoj u ovoj krizi nije imao posebnu ulogu.
| |
|
Standardni ugovor za izvedene financijske instrumente – 2013.
Ugovorna dokumentacija koja pravno regulira instrumente na financijskim tržištima u svijetu je u posljednjih petnaestak godina doživjela visok stupanj standardizacije. Stvaranje tipskih odnosno standardnih ugovora za repo poslove, derivativne transkacije i slične financijske instrumente, osim što znatno skraćuje vrijeme potrebno za pregovaranje, u znatnoj mjeri pomaže sudionicima u smanjenju kreditnoga rizika.
S osnovnim ciljem daljnjeg razvoja domaćeg tržišta izvedenih financijskih instrumenata (derivativa), te njezinog približavanja svjetskim standardima poslovanja, udruženje ACI Hrvatska, u suradnji sa Hrvatskom udrugom banaka, pokrenula je početkom 2007 godine projekt standardizacije ugovorne dokumentacije na hrvatskom jeziku, uskađene sa domaćom pravnom regulativom.
| |
|
KentBank d.d. postala je devetnaesta članica Hrvatske udruge banaka
Zagreb, 11. ožujka 2013. - KentBank d.d. postala je devetnaesta članica
Hrvatske udruge banaka (HUB), gospodarskog interesnog udruženja banaka,
čime postaje promotor zajedničkih interesa i odgovornog bankovnog
poslovanja. Zajednički Sporazum o pristupanju u članstvo HUB-a danas su
potpisali dr sc. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka i Murat Sabaz,
predsjednik Uprave Kentbank d.d.
| |
|
HUB Izgledi 1/2013
Što je to nulti rast?
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno
mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini.
Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom siječnja 2013. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka: http://www.hub.hr/
| |
|
REGULACIJA, TROŠKOVI I DOBIT BANAKA: KAO KAD JE KRIZA POČELA
HUB Analize 42, prosinac 2012
U prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je pad standardnih indikatora
profitabilnosti – povrata na kapital (ROE) i povrata na aktivu (ROA). Zabilježen
je i pad kamatne marže zbog rasta troškova izvora sredstava, a novi je nalet
krize doveo do daljnjeg kvarenja kvalitete plasmana.
U pogledu trendova i očekivanja za 2013. može se ponoviti prošlogodišnji
zaključak koji je, zanimljivo, bio vrlo sličan zaključku iz 2010. za 2011. Stoga
možemo govoriti o kontinuitetu krize kroz koju banke prolaze, nasreću,
netaknute u pogledu solventnosti i stabilnosti, a što treba zahvaliti visoku iznosu
angažiranog kapitala.
Zaključak analize stoga glasi: troškovi regulacije nemaju presudnu ulogu kao
odrednice dobiti, a banke su vrlo dobro kapitalizirane, što im omogućava
prolazak kroz krizu bez većih šokova, ako izuzmemo sada već stalan pritisak na
kvarenje aktive i pad profitabilnosti.
| |
|
Hrvatska udruga banaka uručila godišnje nagrade policijskim službenicima
Zagreb, 18. prosinac 2012 - U Ravnateljstvu policije, danas je održana svečanost dodijele godišnje nagrade Hrvatske udruge banaka MUP-u za 2011. godinu. Godišnja nagrada Hrvatske udruge banaka (HUB) već tradicionalno se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova RH za uspješno sprječavanje, otkrivanje i rješavanje kaznenih djela počinjenih na štetu HUB-a.
| |
Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora
U cilju lakšeg usklađenja uvjeta poslovanja u dijelu ugovaranja varijabilnih kamatnih stopa na potrošačke kredite, Hrvatska udruga banaka računa i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) temeljem javno objavljenih podataka Hrvatske narodne banke.
Više informacija možete pronaći u rubrici NRS u gornjem izborniku ili klikom na poveznicu NACIONALNA REFERENTNA STOPA PROSJEČNOG TROŠKA FINANCIRANJA HRVATSKOG BANKOVNOG SEKTORA (NRS) u desnom izborniku.
| |
|
NOVA EUROPSKA ARHITEKTURA FINANCIJSKE STABILNOSTI: UČVRŠĆIVANJE TEMELJA
HUB Analize 41, studeni 2012
U EU i unutar nje - u Eurozoni, uspostavljaju se novi mehanizmi financijske
sigurnosti. Proces se odvija na tri razine. Prva je makroekonomska i monetarna –
uključuje provedbu Fiskalnog pakta, reformu instrumenata ECB-a i uspostavu
„europskog MMF-a“ – Europskog mehanizma stabilnosti (ESM-a). Druga je razina
bankarske unije – zajedničkog nadzora banaka, osiguranja depozita i sustava za
rješavanje problema u problematičnim bankama. Treća je razina prudencijalna i tiče
se implementacije nove regulacije Basle III i drugih regulacija koje se bave
poslovanjem banaka.
Ova analiza detaljno prikazuje novu regulaciju i institucionalne mehanizme koji su
već usvojeni, kao i one o kojima se još uvijek raspravlja, ali je velika vjerojatnost da
će uskoro biti prihvaćeni. S obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU, analiza se bavi i
važnošću ovih promjena za Hrvatsku. Zaključuje da nove institucije predstavljaju
dobru vijest za Hrvatsku: procijenjene koristi od novih sigurnosnih financijskih
mehanizama puno su veće od eventualnih financijskih troškova koje bi Hrvatska
nakon ulaska u EU i kasnije, nakon prihvaćanja eura, mogla imati zbog financiranja
novih institucija financijske stabilnosti.
| |
|
POSLOVANJE BANAKA 2011/2012: POVRATAK NEGATIVNIH TRENDOVA UZ IZNIMNO VISOKU KAPITALIZACIJU
HUB Analize 39-40
Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti u
Europi te se može smatrati iznimno sigurnim. Međutim, prve naznake rasta
aktivnosti i profitabilnosti koje smo registrirali u ovo doba prošle godine, u
međuvremenu su nestale. Došlo je do gušenja potražnje za kreditima u skladu s
nešto slabijim gospodarskim kretanjima od očekivanih u drugom tromjesečju
2012.
Ne čudi da se dobit banaka u takvim uvjetima smanjuje. Zbog toga je stopa
povrata na kapital u hrvatskom bankarstvu ponovo niža od prinosa na
dugoročnu kunsku državnu obveznicu. Stopa je među nižima u usporedbi s
europskim zemljama koje u zadnjoj krizi nisu imale problema s bankama.
Velikoga manevarskog prostora za pronalazak politike i taktike za promjenu
opisanog stanja nema. Povećanje troškovne efikasnosti ograničeno je i zahtijeva
vrijeme, a kako rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju 40%-50% neto
rezultata prije rezerviranja, očito je da će prva sljedeća promjena nastupiti tek
kada se taj omjer znatno smanji. Za sada, međutim, nema naznaka da bi do
takvoga smanjenja moglo ubrzo doći. Naposljetku, nadolazak takve situacije u
najmanjoj mjeri ovisi o samim bankama.
| |
|
Jesenski ciklus radionica za građane u sklopu projekta Upravljanje
osobnim financijama:
Štednja i ulaganje: Mudro je imati informacije
Zagreb, 18. rujna 2012. - U utorak, 25. rujna 2012. godine u 17 sati u
Amruševoj ulici 10, u Zagrebu, u prostorijama TACSO-a, održat će se
prva jesenska radionica za građane “Štednja i ulaganje: Mudro je imati
informacije”.
| |
|
FISKALNA POLITIKA U HRVATSKOJ I EU - SMJER JE DOBAR, ALI KORAK JE PREKRATAK
HUB Analize 38, srpanj 2012
Hrvatska fiskalna pozicija i dalje nije održiva, kao što su pokazale analize u
protekle dvije godine. Meutim, za razliku od prijašnjih fiskalnih analiza, sada
po prvi put registriramo korak u dobrom smjeru. Blaga je prilagodba primarnog
fiskalnog salda po prvi put od pocetka krize zabilježena 2011. Nova je vlada
prilagodbu pojacala te zacrtala njen smjer do 2014., kada se zahvaljujuci
Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ocekuje približavanje primarnog fiskalnog
salda nuli.
Iako je fiskalni smjer dobar, korak bi mogao biti prekratak. U uvjetima u kojima
je realno ocekivati nepovoljno, ili barem nedovoljno poticajno meunarodno
okružje, potrebna fiskalna prilagodba trebala bi biti veca od one zacrtane
trogodišnjim proracunom 2012. – 2014. U suprotnom, hrvatski ce javni dug
nastaviti nekontrolirano rasti, što bi Hrvatsku pri kraju mandata ove vlade
moglo uvesti u opasnu fiskalnu zonu.
S druge strane, ustrajanje na dosljednoj provedbi Zakona o fiskalnoj
odgovornosti, za što još uvijek postoje objektivne šanse, doprinijelo bi ocuvanju
kreditnoga rejtinga. Nakon toga je za ocekivati postupno smanjivanje troškova
financiranja. To bi se moglo dogaati u najpovoljnijem mogucem politickom
trenutku nakon ulaska u EU. Na taj bi se nacin za nešto više od godinu dana
oformila politicko-ekonomska konstelacija u kojoj bi Hrvatska mogla povuci
znacajnu „razvojnu dividendu“.
| |
|
HUB Izgledi 2/2012
OČEKIVANJA OSTAJU, ALI IPAK JEDNA DOBRA VIJEST:
POČETAK FISKALNE PRILAGODBE
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za
strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U
„Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj
godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava
banaka. Anketa je provedena tijekom srpnja 2012. Rezultati ranijih anketa
nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru
stranice Hrvatske udruge banaka: http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=648
| |
|
KAMATNE STOPE NE ZNAJU KAMO KRENUTI: Smanjila se razlika u odnosu na Eurozonu
HUB Analize 37, svibanj 2012
Od početka 2011. naovamo kamatne su stope prošle kroz dva različita
razdoblja. U prvom dijelu razdoblja, to jest do ljeta 2011., uočljiv je nastavak
trendova koji su profilirani još početkom 2010.: kamatne su stope u Hrvatskoj
bilježile pad, čak i kada su kamatne stope u Eurozoni rasle. Međutim, u drugoj
se polovici prošle godine zamjećuje zaustavljanje trenda: kamatne stope u
Hrvatskoj prestaju padati.
Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU (koja je
počela u kolovozu 2011.) i s njom povezana obnova straha od recesije. Posvuda
su rizici narasli, a banke su se u Europi našle pod stresom zbog nametnutog
razduživanja – procesa u kojemu do sredine ove godine moraju znatno povećati
angažirani kapital. Zbog poznate slabosti javnih financija, Hrvatska nije mogla
ostati izolirana od negativnih učinaka koji dopiru s međunarodnoga tržišta.
| |
OBAVIJEST KORISNICIMA PLATNIH USLUGA O UVOĐENJU IBAN-a U NACIONALNI PLATNI PROMET I NOVIH STANDARDIZIRANIH OBRAZACA NALOGA ZA PLAĆANJE HUB 3 I HUB 3A
Odlukom o načinu otvaranja transakcijskih računa (u nastavku teksta: Odluka) omogućeno je korištenje IBAN-a (International Bank Account Number) i u domaćem platnom prometu i to:
| |
|
Kreditni portfelj banaka: Razotkrivanje razlika
HUB Analize 36, ožujak 2012
Karakter kreditnog rasta u protekle se tri godine posve promijenio. Nakon što su
u fazi kreditnoga buma najbrže rasli krediti stanovništvu, krediti poduzećima
rastu brže već treću godinu zaredom. Rast je izražen u sektoru velikih poduzeća,
dok krediti malim i srednjim poduzećima (SME) pokazuju sporiji rast. U 2011.
godini došlo je do naglog porasta kreditiranja državnih tvrtki. I inače krediti
državi daleko najbrže rastu radi potreba financiranja narasloga deficita. Pritom
se razlika u tempu rasta kredita po tržišnim segmentima dodatno pojačala
2011. u usporedbi s prethodnom godinom: krediti poduzećima rasli su nešto
brže, a stanovništvu nešto sporije nego 2010.
Iako je 2011. donijela blagi porast BDP-a za 0,2%, pogoršana je kvaliteta
kreditnog portfelja. Međutim dobra je vijest da su se omjeri pokrića loših
plasmana rezervacijama poboljšali. Pri tome se primjećuje da SME segment i
dalje bilježi najlošiji omjer loših plasmana, koji prelazi 20%. Omjer pokrića
loših plasmana SME rezervacijama u prošloj godini bilježi rast zahvaljujući
pojačanu formiranju rezervacija u usporedbi s 2010.
Anketirane banke ne očekuju značajnije promjene u svojim kreditnim
politikama u 2012. Stoga u pogledu lakoće pristupa kreditima ne treba očekivati
veće promjene. Prosječno očekivanje rasta kredita u 2012. kreće se između 3%
i 5%, zavisno o tržišnom segmentu. Prema tome, u ovoj bi se godini mogao
očekivati malo brži rast kredita stanovništvu, i malo sporiji rast kredita
poduzećima nego proteklih godina.
| |
|
Novi ciklus radionica za građane u sklopu projekta Upravljanja osobnim financijama
Štednja i ulaganje: Mudro je imati informacije
Zagreb, 16. veljače 2012. - U utorak, 21. veljače 2012. godine u 17 sati u Amruševoj ulici 10, Zagreb, u prostorijama TACSO-a, održat će se prva radionica za građane “Štednja i ulaganje: Mudro je imati informacije”.
| |
|
HUB Izgledi 1/2012
"Don't kill the messenger" - Drugi val recesije
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom siječnja 2012. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka:Klub glavnih ekonomista
| |
|
REGULACIJA, TROŠKOVI I DOBIT BANAKA: NAJAVA OBRATA
HUB Analize 35, prosinac 2011
Troškovi regulacije banaka ove se godine nisu bitno mijenjali. Stopa
minimalno potrebnih deviznih potraživanja smanjena je s 20% na 17% u
ožujku, a stopa obvezne rezerve povećana je s 13% na 14% u listopadu.
To nisu bitne promjene, što znači da regulacija ove godine nije
predstavljala bitnu odrednicu kamatne marže i profitabilnosti banaka.
Međutim, profitabilnost je banaka u trećem kvartalu prestala rasti iako je
rastući trend trajao još od sredine prošle godine. Naime, zahvaljujući
smanjenju troškova financiranja banaka između sredine 2010. i sredine
2011. došlo je do porasta pokazatelja profitabilnosti. Međutim, standardni
pokazatelji – povrat na kapital ROE i povrat na aktivu ROA, u trećem
kvartalu 2011. počinju bilježiti stagnaciju nakon što su tijekom četiri
kvartala – od trećega 2010., do drugoga 2011., bilježili konstantan rast.
Tek će detaljniji pokazatelji o profitabilnosti za treći kvartal, koji još nisu
objavljeni, pokazati je li se zaustavljanje rasta ROE i ROA dogodilo zbog
skupljih izvora sredstava, povećanih troškova rezervacija za identificirane
gubitke, ili zbog gubitaka na vrijednosnim papirima. U svakom slučaju,
moglo bi se raditi o najavi obrata trenda profitabilnosti, posebno u svjetlu
najnovijih mjera regulatora banaka matica koji namjeravaju rano
implementirati Basle III i čvršće povezati rast kredita s rastom domaćih
izvora sredstava.
| |
KADA DRŽAVE BANKROTIRAJU: Izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni
HUB Analize 34, studeni 2011
|
Drugi val krize u Europi, napose u Eurozoni, pokrenut je neizvjesnošću u pogledu
fiskalne solventnosti zemalja članica. Grčka je izvjesno nesolventna, no za nekoliko
drugih članica postavlja se isto pitanje na koje za sada nema odgovora. Zbog toga se
u Eurozoni obnavlja strah da bi se kriza neplaćanja država mogla pojaviti usporedo s
bankarskom krizom. Međutim, analiza scenarija pokazuje da je veličina EFSF-a i
nacionalnih fondova za stabilizaciju banaka dovoljna za osiguranje financijske
stabilnosti. Zaključak vrijedi uz vrlo konzervativne pretpostavke i uz zadovoljavanje
vrlo restriktivnih omjera adekvatnosti osnovnog kapitala koje će propisati nova
regulacija Basle III. Razlog zbog kojega ova činjenica ne uspijeva primiriti sudionike
na tržištima, leži u krizi političke vjerodostojnosti. Kriza će se obnavljati sve dok nije
jasno što i kako radi EFSF, ECB, a što druge institucije. U konačnici, kriza će se
obnavljati sve dok tržišnim sudionicima ne postane jasno koje su države uistinu
nesolventne, a koje nisu.
Eurozona se vjerojatno neće raspasti. Institucionalne promjene koje su se događale u
zadnjih godinu i pol dana prilično jasno iscrtavaju novu arhitekturu financijske
stabilnosti. Zbog toga odnos Hrvatske prema Eurozoni ne treba graditi na temelju
trenutnih poteškoća, nego na temelju dugoročne vizije. Čak i ako na kratak rok
prevladaju politički oprez i strah, pa Hrvatska odluči otezati s ulaskom u ERM II,
novi element arhitekture stabilnosti – Pakt za Euro-Plus, predstavlja koristan okvir za
vođenje ekonomske politike. On adresira dvije najveće hrvatske boljke – problem
konkurentnosti i problem fiskalne prilagodbe. |
|
|
|
|
HUB Izgledi 2/2011
Pesimizam kao realan okvir za budućnost
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne
ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj.
Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub.
Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati
reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o
najvažnijim gospodarskim kretanjima i
očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja
„Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate
ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini.
Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a
ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena
tijekom rujna 2011. Rezultati prijašnjih anketa
nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih
ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske
udruge banaka:
http://www.hub.hr/Default.aspx?
sec=648
| |
Poduzetnici i banke - Zajedno na putu do uspjeha: NOVI TERMINI za jesen 2011
U suradnji s HUP-om (Hrvatska udruga poslodavaca), HOK-om (Hrvatskom obrtničkom komorom), HUB i banke nastavljaju niz informativnih radionica započetih u ožujku 2011. Ovdje možete pronaći termine u 5 gradova do kraja 2011., kao i više o načinu prijave.
| |
|
AKTIVNOST I PROFITABILNOST BANAKA: Prvi znaci rasta
HUB Analize 32-33, rujan 2011
Hrvatski bankovni sustav i dalje ima jedan od najviših omjera kapitalne
adekvatnosti u Europi te se može smatrati iznimno sigurnim. Pojavile su se i
prve naznake rasta aktivnosti i profitabilnosti. Medutim, one još uvijek ne izlaze
izvan kriznih „gabarita“. Kada je rijec o poslovima sa stanovništvom, rastu
depoziti, ali krediti su anemicni. Kada je rijec o poslovima s poduzecima,
depoziti padaju, ali rastu krediti.
Dobit je u prvoj polovici ove godine nakon dužeg vremena zabilježila znacajniji
rast. To se ponajprije dogodilo zbog bržeg pada pasivnih nego aktivnih
kamatnih stopa. Donekle iznenaduje i dalje prisutan rast troškova rezervacija za
gubitke. U smanjenju toga iznosa leže najvece rezerve za daljnji rast dobiti
odnosno jacanje natjecanja medu bankama, što bi uz uvjet bržeg izlaska iz krize
moglo dovesti do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa. Medutim, neizvjesno je
kada ce se taj ucinak poceti jace osjecati jer oporavak u realnom sektoru
zaostaje za ocekivanjima.
| |
Dodatne mjere za ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka (CHF)
Zagreb, 17.08.2011.-Sukladno izraženoj namjeri o izradi i donošenju daljnjih mjera u svrhu olakšanja otplate stambenih kredita vezanih uz CHF iz Memoranduma o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita od 17. lipnja 2011. godine, potpisnice su dogovorile dodatne mjere za ublažavanje posljedica rasta CHF-a. Nadamo se da će nove mjere za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita u švicarskom franku olakšati otplatu našim klijentima.
| |
|
Novi obrasci naloga za plaćanje HUB 3 i HUB 3A
Primjenjivat će se od 01. lipnja 2012., a u prijelaznoj fazi banke će prihvaćati i dosadašnje obrasce naloga za plaćanje
Zagreb, 27. srpnja 2011. - Odbor za platni promet Hrvatske udruge
banaka (HUB) je, sukladno Odluci o nalozima za plaćanje (NN 3/2011)
Hrvatske narodne banke, standardizirao nove obrasce naloga za
plaćanje.
| |
|
Ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka (CHF)
Zagreb, 4. kolovoza 2011. - Hrvatska udruga banka (HUB) pozdravlja
inicijativu Vlade RH da se pored već dogovorenih aktivnih mjera ublažavanja
utjecaja rasta tečaja CHF-a donesu i nove dopunske mjere kao odgovor na
probleme u otplati koje pogađaju korisnike kredita u CHF-u.
| |
|
FISKALNA POLITIKA I KAMATNE STOPE: Ulazak u fiskalno crveno
HUB Analize 31, srpanj 2011.
Hrvatska fiskalna pozicija nije održiva. Iako su donošenjem Zakona o fiskalnoj
odgovornosti utvrđeni čvršći parametri za vođenje fiskalne politike,
prošlogodišnje povećanje primarnog deficita proračuna bilo je u suprotnosti s
trendom fiskalnih prilagodbi koji je zahvatio većinu zemalja u Europi. I javni
dug ulazi u kritičnu fazu. Zbog toga će sljedeća hrvatska vlada s MMF-om ili
bez njega morati uvesti dugoročne mjere štednje. Samo se na taj način može
otkloniti opasnost izbijanja fiskalne i financijske krize uslijed novog vanjskog
šoka čija vjerojatnost više nije mala. Mogućnost širenja krize na druge zemlje u
Europi zbog odugovlačenja rješenja krize u Grčkoj više nije daleka opasnost.
Eventualna nova eskalacija krize Hrvatsku bi zatekla nespremnu, što znači da bi
se fiskalni udar iz inozemstva vjerojatno prelio na kamatne stope. Dogodila bi
se reakcija prinosa na državne obveznice, a potom i kamatnih stopa na kredite,
jer Hrvatska u ovom trenutku nema zaštitne mehanizme od negativna
međunarodnog scenarija. Potrebno je znatno smanjiti javni dug i primarni
fiskalni deficit, što će imati pozitivne učinke na gospodarstvo kroz smanjenje
cijene kapitala i povećanje otpornosti na vanjske poremećaje.
| |
|
KAMATNE STOPE U PADU: Smanjuje se razlika u odnosu na Eurozonu
HUB Analize 30, travanj 2011
Prošle je godine započeo pad kamatnih stopa u Hrvatskoj. U Eurozoni je
u isto vrijeme zaustavljen pad pa su kamatne stope ponovo počele
konvergirati prema razinama koje su uobičajene u Eurozoni.
Konvergencija je spora i izraženija kod sektora stanovništva i na strani
kredita. Pasivne kamatne stope na depozite nalaze se daleko iznad
prosjeka EU ili čak i izvan intervala Eurozone, barem kada je riječ o
depozitima stanovništva. Za depozite poduzeća plaća se relativno mala
kamatna premija iznad prosjeka Eurozone. S druge strane, kamatne stope
na kredite stanovništvu kreću se u sklopu intervala Eurozone ili oko
njegova gornjeg praga, kao da je Hrvatska već nova članica. Međutim,
kratkoročne kamatne stope na kredite poduzećima nalaze se iznad
gornjeg praga intervala, a dugoročne se nastavljaju kretati oko gornjega
praga intervala. Rizik je glavni čimbenik koji objašnjava prikazane
razlike u kretanjima kamatnih stopa. Tvrdokornost premije rizika zemlje i
rast kamatnih stopa ECB-a postavljaju barijeru povratku kamatnih stopa
na razine od prije krize. Zbog toga će konačna konvergencija vjerojatno
zahtijevati otklanjanje naših strukturnih slabosti zbog kojih su i premija
rizika zemlje i troškovi rizika za pojedine vrste plasmana veći od
prosjeka EU.
| |
|
RAST KREDITIRANJA PODUZEĆA U KRIZI: ŠTO LEŽI IZA POZITIVNIH BROJKI?
HUB Analize 29, ožujak 2011
Proteklu je godinu obilježio pocetak oporavka kreditiranja poduzeca uz pocetak
smanjenja kamatnih stopa. Za razliku od kredita stanovništvu, krediti poduzecima
ponovo se krecu prema dugorocnom rastucem trendu. Anketno mjerenje strogosti
kreditnih politika banaka pokazuje da su banke zapocele s relaksacijom kriterija za
odobravanje kredita. S obzirom na uobicajeno pozitivnu vezu izmedu kreditne i
ukupne ekonomske aktivnosti, zaokret kreditnoga trenda treba tumaciti u sprezi sa
zaustavljanjem padajuceg trenda ukupne ekonomske aktivnosti. Za ocekivati je da
ce se takvi trendovi nastaviti i u ovoj godini. Medutim, kao i do sada, trendove ce
profilirati kreditiranje velikih poduzeca. Segment malih i srednjih poduzeca (SME)
najviše je stradao u ovoj krizi: rizici su eskalirali do takve mjere da banke nisu
mogle riskirati pojacano kreditiranje toga dijela kreditnog portfelja. Ipak, anketa
banaka pokazuje da se u 2011. može ocekivati pocetak oporavka kreditiranja
stanovništva u dijelu stambenih kredita, kao i SME segmenta (oba po stopama od
oko 6%). Banke ocekuju i nastavak bržeg rasta kredita velikim poduzecima po
stopama od oko 12%.
| |
Počele radionice za poduzetnike "Poduzetnici i banke –
zajedno na putu do uspjeha"
Zagreb, 1. ožujka 2011. - Danas je počeo ciklus radionica za poduzetnike
pod nazivom "Poduzetnici i banke – Zajedno na putu do uspjeha". Riječ je
o još jednom zajedničkom projektu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i
Hrvatske udruge banaka (HUB) kojim će se nastojati olakšati komunikacija
između klijenta i banke te educirati i informirati polaznike o zasnivanju
poslovnog odnosa s bankom, posebice o kreditnom odnosu.
| |
|
HUB Izgledi 1/2011
Velike promjene iza skromnih brojki
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom siječnja 2011. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka (HUB):
http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=573
| |
Veneto banka postala devetnaesta članica Hrvatske udruge banaka
Zagreb, 25. siječnja 2011. – Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) i Siniša Žanetić, predsjednik Uprave Veneto banke d.d., danas su potpisali Sporazum o pristupanju u članstvo HUB-a, čime je Veneto banka postala devetnaesta članica strukovnog udruženja banaka. Ulaskom Veneto banke u Udrugu, HUB je ojačan za još jednu članicu, a Banka se obvezala na promicanje zajedničkih interesa i odgovornog bankovnog poslovanja.
| |
S radom započeo Centar za mirenje u bankarstvu pri Centru za mirenje HUP-a
Osnovan je na inicijativu samih banaka koje svojim klijentima, i građanima i poslovnim subjektima, nude novi oblik suradnje
| |
|
Troškovi banaka i njihova dobit: Stabilnost unatoč padu
HUB Analize 28, prosinac 2010
Troškovi regulacije banaka ove se godine nisu bitno mijenjali. Smanjenje stope obvezne rezerve za jedan postotni bod i stope premije osiguranja depozita s 0,4% na 0,32% uz proširenje osnovice početkom godine, nisu imale primjetan učinak na formiranje dobiti banaka. Ona je u prvoj polovici godine pala za 20% u odnosu na prvu polovicu 2009. Pad tržišnih kamatnih stopa po kojima se banke financiraju bio je posebno izražen u usporedbi s kriznom 2009., no unatoč tomu glavnu odrednicu dobiti ove su godine predstavljala rezerviranja za gubitke, tipična za krizna razdoblja. Od 30.06.2009. do 30.06.2010. polovicu neto rezultata prije rezerviranja apsorbirale su rezerve za gubitke. Zbog toga pad pasivnih kamatnih stopa nije mogao utjecati na stabilizaciju dobiti, a stopa povrata na kapital u bankama je sredinom godine pala ispod prinosa na kunsku državnu obveznicu i iznosila samo 5,6%. Usprkos tomu, banke su u cjelini zadržale visok stupanj stabilnosti. Dobit je i dalje dovoljna za amortizaciju eventualnih neočekivanih negativnih udara s međunarodnog tržišta. Ako takvi udari izostanu, i ako se konstatacija o tome da je Hrvatska dotakla dno krize pokaže točnom, banke s ovako profiliranim bilancama i profitabilnošću mogu odgovoriti na potražnju u sljedećem kreditnom ciklusu. Na tragu ove tvrdnje, procjene za treći kvartal ukazuju na zaustavljanje pada stope povrata na kapital.
| |
Banke od 1. siječnja 2011. godine više neće imati nadležnost nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima
Zakon o platnom prometu je inačica Europske Direktive o platnim uslugama implementirana u hrvatsko zakonodavstvo, a najveće promjene donosi građanima
| |
|
U susret novoj financijskoj regulaciji: Što će ona značiti za banke u Hrvatskoj
HUB Analize 27, listopad 2010
Globalna je kriza pokrenula regulacijske reforme na osamnaest podrucja, medu
kojima se za hrvatske banke dugorocno dva podrucja cine posebno važnima.
Ispunjenje novih kapitalnih zahtjeva, staticki gledano, vjerojatno nece predstavljati
problem. Dinamicki gledano, sposobnost udovoljavanja novim kapitalnim
zahtjevima zavisi o ocuvanju razumno visokog ocekivanja stope povrata na kapital
u odnosu na rizik u hrvatskom bankarstvu. Ako taj uvjet nece biti zadovoljen,
moguce je imati stabilan, ali stagnantan bankovni sustav. Naime, brzi bi rast uz
prenizak odnos ocekivanog povrata prema riziku mogao dovesti do problema s
ispunjavanjem novih kapitalnih zahtjeva oko sredine ovoga desetljeca. Taj se
scenarij može izbjeci pažljivim uskladivanjem arhitekture financijske stabilnosti s
europskim normama, uz pomno vodenje racuna o optimalizaciji regulacijskih
troškova. Predstoji velika reforma sustava osiguranja štednje uz povecanje
osiguranog iznosa, širenje spektra mogucih nacina financiranja i uvodenje premija
prilagodenih za rizik. Otvoreno je pitanje hoce li buduca europska regulacija
zahtijevati razdvajanje isplatne funkcije fonda osiguranja štednje od intervencijske
funkcije ciji je cilj umanjiti vjerojatnost osiguranog dogadaja. U svakom slucaju,
EU se sada krece u smjeru pokretanja fondova za rješavanje problema u bankama,
koji bi trebali funkcionirati kao komplementarne institucije uz fondove osiguranja
štednje ili u njihovu okviru. Uskladivanje funkcija i nacina financiranja ovih
fondova u skladu s EU normama prigoda je da se bez žurbe poveca kvaliteta
regulacije i institucija, te osigura maksimalna troškovna ucinkovitost arhitekture
financijske stabilnosti u Hrvatskoj.
| |
|
PROFITABILNOST BANAKA I KREDITI: KAKO SU BANKE UBLAŽILE KRIZU 2008.-2010
HUB Analize 25-26, rujan 2010
Tri godine nakon pocetka globalne krize i dvije godine nakon njezina snažnog
prelijevanja na Europu i Hrvatsku, pokazuje se da su se krediti u Hrvatskoj u ovoj
krizi kolebali manje nego u nekim razvijenim zemljama i u vecini zemalja Srednje i
Istocne Europe. Rezultat je zanimljiv jer potražnja za kreditima u Hrvatskoj nije
pala manje nego u drugim zemljama. Zbog toga u ovoj analizi pokazujemo da se
kreditni ciklus u Hrvatskoj tijekom krize nalazio pod snažnim utjecajem
sposobnosti domacih banaka da amortiziraju udar skupljih ulaznih troškova
sredstava, a da pritom ne povecaju neto kamatnu maržu. U takvim je uvjetima dobit
banaka pala, ali ne toliko da bi onemogucila znatnije novo kreditiranje. Snažniji
kreditni lom izbjegnut je zbog relativno visoke razine kapitalizacije banaka prije
krize, kao i zbog zadržavanja visoke razine kapitalizacije tijekom krize. Za razliku
od situacije u Hrvatskoj, vodece banke u SAD i EU i nekim zemljama Nove Europe
(npr. Balticke zemlje) suocile su se s vecim rizicima i puno vecim padom dobiti. To
je uzrokovalo užu korelaciju poslovnog i kreditnog ciklusa u tim zemljama nego u
Hrvatskoj. Kriza je pokazala da je bankovni sustav u Hrvatskoj i još nekim
zemljama Srednje i Istocne Europe imao stabilizirajuci karakter, a ne karakter
akceleratora krize kao što se mislilo na njezinu pocetku.
| |
|
Hrvatska udruga banaka usvojila je Kodeks oglašavanja
Odbor za tržišne komunikacije osnovao je i Sud časti koji će unutar HUB-a davati
mišljenja u slučajevima gdje se sumnja u kršenje Kodeksa
Zagreb, 16. srpnja 2010. - Odbor za tržišne komunikacije Hrvatske udruge banaka
usvojio je Kodeks oglašavanja s minimumom preporučenih standarda tržišnog
komuniciranja za članice Hrvatske udruge banaka (HUB), ali i bankovne industrije u cjelini.
Kao što je naglašeno prilikom osnivanja Odbora za tržišne komunikacije u lipnju 2009.
godine, Kodeks će zasigurno olakšati i učiniti kvalitetnijim cjelokupni “proizvodni proces” u segmentu tržišnog komuniciranja te unaprijediti suradnju između banaka kao oglašivača, agencija za tržišno komuniciranje i cjelokupne javnosti.
| |
HUB Izgledi 2/2010
Pesimizam kao početkom godine – najviše vezano uz fiskus
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom lipnja i srpnja 2010. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka (HUB): http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=648
| |
|
ODRŽIVA FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG: Nikad više kao prije
HUB Analize 24, lipanj 2010
Održiva razina javnog duga zavisi o razlici prinosa na državne obveznice i stope rasta BDP-a, razini javnog duga i o političkim obilježjima fiskalne politike – prije svega o političkoj reputaciji u pogledu sposobnosti vođenja odgovorne fiskalne politike. Prema tehničkim parametrima (prinos, rast, omjer javnog duga i BDP-a), Hrvatska nema održivu fiskalnu politiku, no i takva, ona u ovome trenutku nije lošija nego u većini zemalja EU. Međutim, cijela Europa ima fiskalnih problema te ona nije dobar okvir za usporedbu. Održivi je omjer javnog duga i BDP-a u zemljama u razvoju za oko 20 postotnih bodova niži nego u razvijenim zemljama i Hrvatska se zbog toga ne može uspoređivati s Francuskom i Njemačkom. Prema mnogim studijama održivi se omjer javnog duga i BDP-a za zemlje poput Hrvatske kreće između 40% i 50%, što znači da Hrvatska zbog vrlo brzog rasta omjera (koji je tipičan za gotovo sve europske zemlje) sada prestiže taj prag. Podatak je 50,4%, ako se u obračun javnog duga uračuna šire definirani državni sektor. Osim toga, Hrvatska nema dobru fiskalnu reputaciju jer u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa nije vodila dovoljno restriktivnu fiskalnu politiku koja bi osigurala pad omjera javnog duga prije recesije. Naposljetku, Hrvatska ima jedan od najvećih problema s deficitom mirovinskoga sustava jer već sada ima jednu od najstarijih populacija u Europi koja vrlo brzo i dalje stari. Zbog toga u Hrvatskoj treba uvesti dobro odmjerena fiskalna pravila koja će osigurati dugoročnu održivost fiskalne politike. Svrha uvođenja fiskalnih pravila kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti je pružiti okvir za što oštriju fiskalnu korekciju. Dobro vrijeme za nju ubrzano istječe. Potrebno je što prije postići primarni fiskalni suficit i zaustaviti rast, te po mogućnosti i smanjiti omjer javnog duga i BDP-a. Samo će takva fiskalna politika Hrvatsku izolirati od krize.
| |
|
KAMATNE STOPE NA IZLAZU IZ KRIZE: Povećani rizik objašnjava razliku u odnosu na Eurozonu
HUB Analize 23, travanj 2010
Da Slovačka nije ušla u Eurozonu 1.1.2009. kamatne bi stope na stambene kredite u Hrvatskoj bile više od najviših stopa u Eurozoni. Zahvaljujući uključenju slovačkih podataka u statistike Eurozone, hrvatske su stope i dalje niže od maksimalnih u Eurozoni. Pritom su niže nego i u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU ali još nisu prihvatile Euro. Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja Eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala EU. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile Euro ove su stope niže samo u Češkoj. Međutim, kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone. Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, zatim, u institucionalnim slabostima, kao i u većemu udjelu SME među tražiteljima kredita. Općenitu rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom tumačimo činjenicom da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije. Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom i prudencijalnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Stoga pri vođenju ovih politika treba imati u vidu da one imaju vidljive i skrivene učinke. Vidljivi su učinci u pravilu negativni. Javljaju se zbog pada ukupne potražnje uslijed fiskalne prilagodbe. Međutim, vidljive učinke treba pažljivo odvagnuti prema skrivenim učincima koji mogu djelovati pozitivno. Na primjer, vjerodostojna fiskalna prilagodba može bitno umanjiti premiju na rizik i tako utjecati na korekciju kamatnih stopa te na oporavak ukupne potražnje i ulaganja.
| |
|
FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U KRIZI
IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI
HUB ANALIZE 22, OŽUJAK 2010
Mala poduzeća u Hrvatskoj bilježe ispodprosječnu produktivnost, ali natprosječan udjel u dobiti. Rizici su im natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa. Sektor malih poduzeća u isto je vrijeme izrazito dinamičan: oko 80% rasta zaposlenosti u sektoru poduzeća nastaje u malim i srednjim poduzećima.
Kriza 2009. potvrdila je tezu o izrazitoj ranjivosti sektora malih i srednjih poduzeća. Ne samo da je omjer loših plasmana banaka i prije krize bio veći za SME nego za druge tržišne segmente, nego je upravo za SME najviše povećan tijekom 2009. (sa 6,5% na 12,7% naspram povećanja sa 1,7% na 5,8% kod velikih poduzeća i sa 2,8% na 3,9% kod stanovništva).
Zbog toga se poticajne mjere moraju usmjeriti na jedan jedini prioritet – jačanje kapitala malih i srednjih poduzeća. Javno-privatna partnerstva kroz fondove rizičnog kapitala predstavljaju korak u dobrome smjeru, no te će mjere utjecati na vrlo mali broj poslovnih subjekata. Potrebne su mjere sa sustavnim djelovanjem kao što su porezne stimulacije i posebna pravna zaštita u naplati potraživanja koju treba beskompromisno provesti s ciljem da se jednom zauvijek u Hrvatskoj iskorijeni tzv. „problem nelikvidnosti“.
| |
Radionice za građane Upravljanje osobnim financijama “Kako uskladiti primanja i troškove?”
U novom ciklusu u Zagrebu održat će se šest besplatnih radionica
Zagreb, 9. veljače 2010. - U četvrtak, 11. veljače 2010. godine u 17 sati u zagrebačkom Kulturnom informativnom centru u Preradovićevoj 5, održat će se prva ovogodišnja radionica za građane “Kako uskladiti primanja i troškove?”.
| |
|
HUB Izgledi 1/2010
Pesimizam i stabilnost "ruku pod ruku"
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa koja je pred vama provedena je tijekom siječnja 2010. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka: http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=648
| |
Čestitka Hrvatske udruge banaka
| |
OD 1. SIJEČNJA 2010. GODINE BANKE SU DUŽNE OD KLIJENATA TRAŽITI OIB
Zagreb, 23. prosinca 2009. - U skladu s odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08) i Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (NN 1/09), osobni identifikacijski broj (OIB) postaje obvezna i stalna oznaka svake osobe u Republici Hrvatskoj. Putem OIB-a osobe će se upisivati u sve službene evidencije o osobama i imovini, dok će tijela javne vlasti međusobno razmjenjivati podatke iz službenih evidencija.
| |
Dodaci carinskim garancijama
Carinska uprava je sukladno Carinskom zakonu i Uredbi za provedbu Carinskog zakona, a temeljem prijedloga banaka, dostavila 3 prijedloga za produženje roka valjanosti i/ili povećanje ukupne svote bankovnih garancija.
Prijedlozi se nalaze u prilogu.
| |
|
TROŠKOVI REGULACIJE (IRO),
TROŠKOVI SREDSTAVA BANAKA (TOS) I OTPORNOST SUSTAVA U KRIZI
DOBIT JE DOVOLJAN AMORTIZER ZA GUBITKE
HUB ANALIZE 21, PROSINAC 2009
Iako banke već nekoliko mjeseci posluju u uvjetima jeftinije monetarne regulacije HNB-a, ta promjena nije utjecala na glavne odrednice dobiti banaka. Dobit je znatno pala (gotovo 22% u prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008.). Uzroke smanjenja dobiti ne treba tražiti isključivo u povećanju kamatnih troškova i smanjenju neto kamatnog prihoda za 6,1%. Dodatni negativni učinak došao je od povećanja rezervacija za krizom potaknute identificirane gubitke po lošim plasmanima. Zbog toga smanjenje troškova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle troškove pribave sredstava na tržištu i troškove rezerviranja.
Olakšanje je u ovoj godini ipak došlo od povećanog nekamatnog prihoda. Dobit od trgovanja amortizirala je učinak pada neto kamatnog prihoda i rasta rezervacija za identificirane gubitke. Međutim upitno je može li se taj trend nastaviti. S druge je strane izvjesno da će zbog krize troškovi rezerviranja za identificirane gubitke i dalje rasti. Zbog toga će dobit banaka dalje padati. Ipak, dobit prije rezerviranja i kapital banaka dovoljno su izdašni da ograniče negativne učinke daljnjeg pogoršanja kvalitete aktive i rasta rezerviranja. Ova analiza predstavlja simulacije koje to dokazuju. Zbog toga će bankarski sustav kroz ovu krizu proći s vrlo skučenim zaradama, ali stabilan i osposobljen za novi kreditni ciklus.
| |
|
Pogledi 2/2009
Agrokor nije slučajnost: Problema s (re)financiranjem u inozemstvu 2010. neće biti!
Šest većih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim anketama prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i ocekivanjima. U drugom ovogodišnjem broju „Pogleda“ prikazujemo rezultate ankete u kojoj glavni ekonomisti daju ocjene mogucnosti (re)financiranja na inozemnom tržištu tijekom sljedece godine. Anketa je provedena potkraj studenog i u prvih danima prosinca.
| |
|
BESPLATNE RADIONICE ZA GRAĐANE O UPRAVLJANJU PRIMANJIMA I TROŠKOVIMA DOSTUPNE NA INTERNETU
Zagreb, 25. studenog 2009. – Hrvatska udruga banaka (HUB) i banke članice pripremile su e-learning radionicu «Kako upravljati primanjima i troškovima?» koja će od sada biti dostupna na internetu.
| |
|
RAZVOJ BANKARSTVA U HRVATSKOJ: GODINE SAZRIJEVANJA KROZ MEĐUNARODNU INTEGRACIJU 1999. – 2009.
HUB ANALIZE , LISTOPAD 2009
Posebni broj HUB Analiza detaljno prikazuje razvoj bankarstva u Hrvatskoj u desetljeću u kojem je bankovni sustav izbjegao dugogodišnju zamku uloge problematičnog sektora čiji se gubitci saniraju na teret poreznih obveznika ili inflacijom, i postao propulzivan i konkurentan sektor s izrazito pozitivnim doprinosom društvenoj stabilnosti i gospodarskom razvitku.
| |
|
Održan okrugli stol o Sustavu stambene štednje u Hrvatskoj
Zagreb, 9. rujna 2009. - U organizaciji Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) danas je u Novinarskom domu u Zagrebu održan okrugli stol o Sustavu stambene štednje u Hrvatskoj. Tom prilikom je predstavljena analitička studija Ocjena učinaka i perspektiva stambene štednje u Hrvatskoj koju donosimo u cijelosti.
| |
|
PROFITABILNOST BANAKA U HRVATSKOJ: KAKO OCIJENITI PAD?
HUB ANALIZE 19, RUJAN 2009
Neto dobit hrvatskih banaka za prvih šest mjeseci 2009. manja je za 13,6% nego u prvoj polovici 2008. Glavni razlozi leže u padu neto kamatnog prihoda (brži rast kamatnih troškova od kamatnih prihoda) i velikom povećanju rezerviranja za identificirane gubitke. Pritom su više povećane isplaćene kamate stanovništvu na depozite nego naplaćene kamate na kredite stanovništvu. To su najavljene i očekivane posljedice krize. Međutim, pad profitabilnosti uzrokuje daljnji pad povrata na kapital (ROE) koji bi na kraju ove godine mogao pasti ispod 8%. Pad profitabilnosti isto tako uzrokuje i pad povrata na aktivu koji bi se na kraju godine mogao približiti 1%. Taj pokazatelj ne brine jer je Hrvatska 2008. zabilježila ROE od 1,6% koji je bio među višima u regiji. S druge strane, kretanje ROE izaziva pozornost jer se daljnji pad dobiti događa u uvjetima kada je hrvatski ROE od 10% 2008. bio među nižima u regiji.
Unatoč tome pad dobiti neće utjecati na stabilnost hrvatskih banaka. Dobit banaka u Hrvatskoj nije glavni amortizer krize jer hrvatske banke imaju više nego zadovoljavajuću razinu kapitalizacije. Zbog toga u kratkom roku pad dobiti ne izaziva zabrinutost za stabilnost sustava koji je i dalje iznimno otporan na krizu. Međutim, veći je oprez potreban s ocjenom u pogledu srednjeročnih učinaka. Oporavak kreditnoga ciklusa u srednjem će roku zavisiti o očekivanom povratu na kapital. Taj će pokazatelj odrediti spremnost vlasnika na zadržavanje odnosno dodavanje kapitala u banke-kćeri u pojedinim zemljama. Razina i trend ROE u Hrvatskoj ne jamče visok stupanj takvoga interesa. U ovom trenutku nije moguće procijeniti hoće li to biti problem i kakvi će biti njegovi razmjeri. No već i samo postojanje takve mogućnosti ukazuje na to da mala dobit banaka nije uvijek dobra za gospodarstvo i društvo u cjelini. U određenim uvjetima dobit može postati premalena. Takva opasnost zasad još ne prijeti.
| |
HUB Izgledi 2/2009 - Minus 5 "u hladu"
Pet većih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“ ovog kluba i nekoliko brojeva „Pogleda" koji se bave pojedinim aktualnim temama. U ovoj publikaciji prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim izgledima u tekućoj godini. Anketa je provedena tijekom srpnja 2009. Glavni ekonomisti ističu da su u anketi iznosili svoje osobne stavove, a ne službene stavove svojih banaka odnosno, njihovih Uprava.
| |
EBF objavila Izvješće o financijskoj pismenosti
Zagreb, 10. lipnja 2009. - Europska bankovna federacija (eng. European Banking Federation – EBF) objavila je početkom ovoga tjedna Izvješće o financijskoj pismenosti (EBF Report on Financial Literacy).
| |
|
Godišnja nagrada Hrvatske udruge banaka dodijeljena policijskim službenicima Policijske postaje Sesvete PU zagrebačke
Zagreb, 20. srpnja 2009. – Godišnja nagrada Hrvatske udruge banaka (HUB) djelatnicima MUP-a ove je godine dodijeljena policijskim službenicima Policijske uprave zagrebačke Policijske postaje Sesvete, koji su sudjelovali u poduzimanju mjera suzbijanja kaznenog djela razbojništva u poslovnici Raiffeisenbank Austria u Sesvetama. Razbojništvo se dogodilo 5. svibnja 2009. kada je, nažalost, došlo i do smrtnog stradavanja policijskog službenika Ivana Grbavca, a četvorica policijskih službenika su ranjena.
| |
|
Hrvatska udruga banaka osnovala Odbor za tržišne komunikacije
Odbor će u suradnji s vanjskim stručnjacima raditi na razvoju samoregulacije i praćenju regulative Republike Hrvatske s naglaskom na provedbu najbolje međunarodne prakse | |
Zagreb, 9. lipnja 2009. - Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka osnovalo je novi strukovni odbor - Odbor za tržišne komunikacije.
| |
|
Nova publikacija HUB-a "Stambena štednja"
Sustav stambene štednje postoji u Hrvatskoj više od 10 godina i pokazao se važnim elementom stabilnog, dugoročnog financiranja stambenih potreba. Cilj je sustava podizanje kvalitete stanovanja svih građana Hrvatske.
Brošura "Stambena štednja" je svojevrsni informativno - edukativni vodič kroz cjelokupni sustav stambene štednje sa osvrtom na sustave u zemljama u okruženju. Urednici publikacije su članovi Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka.
| |
|
MONETARNA TRANSMISIJA:
SVE POČINJE I ZAVRŠAVA S BANKAMA
HUB ANALIZE 17, OŽUJAK 2009
Kretanje kamatnih stopa na depozite i kredite u kratkom je roku odvojeno od kamatnih stopa na tržištu novca. Izoliranost depozitnih i kreditnih kamatnih stopa od udara kamata s tržišta novca središnjoj banci ostavlja prostor za upravljanje tečajem. Spomenuta izolacija aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka nastala je zbog prisutnosti tzv. stranih banaka. One su izolirale dugoročne kamatne stope od udara kratkoročnih kamatnih stopa i omogućile nastavak kreditne ekspanzije u prvoj fazi krize koja traje od listopada 2008. do danas. Banke su u tom razdoblju, suprotno raširenom strahu od povlačenja kapitala, u Hrvatsku „uvezle“ oko 2,8 milijardi eura novog kapitala. Taj je iznos bio toliko značajan da je omogućio nastavak rasta kredita i financiranje deficita još neprilagođenog državnog proračuna. Bez toga priljeva Hrvatska bi danas bila u neusporedivo težoj situaciji.
Kamatne stope banaka kreću se pod dominantnim utjecajem međunarodnih i domaćih rizika koji se reflektiraju u prinosima državnih obveznica. Stoga najučinkovitiji način za kontrolu kamatnih stopa leži u provedbi politika koje za posljedicu imaju smanjenje premija na rizik u prinosu hrvatskih državnih obveznica. To su institucionalne i druge reforme, vjerodostojna politika proračuna, pristupanje EU itd.
| |
|
Zabilježeni slučajevi skimminga na bankomatima
Zagreb, 27. ožujka 2009. - Posljednjih dana zabilježeno je nekoliko slučajeva skimminga na bankomatima, no svi su otkriveni i otklonjeni, bez posljedica za korisnike kartica.
U slučaju skimminga sumnjive kartice se u najkraćem mogućem roku blokiraju, a klijenti dobivaju nove kartice u roku od nekoliko dana. Ukoliko se utvrdi prijevara, banke u potpunosti namiruju oštećenima izgubljenu imovinu i učinjene troškove.
| |
|
Kretanja kamatnih stopa.
Zagreb, siječanj 2009.
Hrvatska udruga banaka (HUB) prvi put je obradila pitanje formiranja kamatnih stopa u HUB Analizama broj 10 (ožujak 2008.) pod nazivom Zašto kamate rastu: Što pokazuje indeks troškova sredstava (TOS)?. Potaknuti nastupajućom krizom, u 15. broju HUB Analiza (prosinac 2008.) nastavili smo diskusiju na temu kamatnih stopa pod nazivom Troškovi regulacije (IRO) i troškovi sredstava banaka (TOS): Što donosi kriza?. U toj analizi naveli smo elemente koji utječu na kamatne stope na tržištu kredita i utjecaj krize na njihovo moguće kretanje. Budući da se posljednjih tjedana često spominjalo pitanje kamatnih stopa banaka u 2009. godini i zbog učestalih upita medija upućenih Hrvatskoj udruzi banaka i njezinim bankama članicama, želimo i u ovakvom kraćem informativnom obliku upoznati medije i javnost s ključnim čimbenicima koji u ovom trenutku najviše utječu na njihovu korekciju.
| |
Primjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma:
Od siječnja 2009. bankama obveza opširnijeg prikupljanja podataka o klijentima
Zagreb, 23. prosinca 2008. - Novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma stupa na snagu 1. siječnja 2009., a njegova primjena donijeti će promjene u poslovanju svih njegovih obveznika, među kojima su i banke. Banke će sukladno odredbama Zakona i usklađivanju s regulativom Europske unije, prilikom svakog budućeg uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentima, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim osobama, morati provoditi opširnije prikupljanje podataka i dubinsku analizu klijenata
| |
Standard e-HUB
U sklopu projekta e-račun Radna skupina HUB-a je prema HUB1 obrascu izradila e-HUB obrazac u XML formatu. Navedeni obrazac namijenjen je sudionicima platnog prometa koji su svoje poslovanje dogovorili i proveli kroz e-poslovanje, e-računom, te pružateljima navedene usluge. Osim XML formata standardiziran je i opis svakog pojedinog atributa aplikacijske sheme, te izgled e-HUB obrasca nakon ispisa na zaslonu ili štampaču. Standard je otvoren i dostupan za slobodnu upotrebu svim zainteresiranim korisnicima. Standard će se razvijati, mijenjati i nadopunjavati u skladu sa zakonskim promjenama i zahtjevima tržišta.
| |