Opatija, 25. travnja 2024. – Na 27. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se 25. i 26. travnja održava u Opatiji, održao se okrugli stol na kojemu su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka. O temi „Izazovi suvremenog bankarstva“, razgovarali su:
- Marko Badurina, Hrvatska poštanska banka, predsjednik Uprave
- Liana Keserić, Raiffeisenbank Hrvatska, predsjednica Uprave
- Dinko Lucić, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave
- Christoph Schoefboeck, Erste banka, predsjednik Uprave
- Ivan Šimičević, OTP banka, član Uprave
- Ivan Vlaho, Zagrebačka banka, predsjednik Uprave
- Mario Žižek, Addiko banka, predsjednik Uprave
Pored brojnih promjena s kojima se bankarski sektor svakodnevno suočava, u ovome panelu posebno su istaknuta dva izazova – primjena umjetne inteligencije u bankarstvu te ESG, a osvrnuli su se i na inflaciju te kamatne stope.
Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, rekao je kako hrvatski građani nisu osjetili rast kamatnih stopa te da su oni, na neki način privilegirani u odnosu na građane drugih država EU-a. Ta privilegija djelomično je i posljedica regulacije.
„U suštini je Hrvatska bila zaštićena od nagle promjene monetarne politike, a to u javnosti nije bilo dovoljno naglašeno. Ulazak u eurozonu svakako je doprinio stabilnosti“, kazao je Vlaho. „Potrošači očekuju sigurnost i brzinu. Naravno, cijena je univerzalno očekivanje u svim industrijama. U toj vrsti očekivanja moramo biti bolji. Neke industrije slušajući svoje klijente u iznimno kratkom roku, u tjedan dva, mogu isporučiti novi proizvod. Banke su visoko regulirane i to ne mogu. Kod nas se to svodi na pojednostavljenje usluga da klijentima život bude jednostavniji“, zaključio je je Vlaho.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je kako Hrvatska od svih zemalja CEE regije ima kumulativno najnižu inflaciju: „Puno klijenata zaštićeno je i ugovaranjem fiksne kamatne stope. Naravno, ponuda i potražnja igraju veliku ulogu. Snažna konkurentnost među bankama dovodi do niskih cijena“.
Naglasio je kako je danas kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju: „Lani je multinacionalnoj tvrtki iz Velike Britanije pronevjereno 25 milijuna dolara jer su kriminalci uspjeli videokonferencijom simulirati članove odbora i uvjeriti ovlaštenika da provede transakciju. Bankama je regulatorna obveza biti u tehničkoj pripravnosti, na takvoj razini da mogu zaštiti imovinu svojih klijenata“, pojasnio je Lucić.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, osvrnuo se na kretanje gospodarstva hrvatskih trgovinskih partnera i utjecaj na Hrvatsku: „Gotovo cijela Europa je u trendu niskog gospodarskog rasta ili stagnacije. Posljednje dvije tri godine Hrvatska ima snažniji rast, rast BDP-a je oko 3 posto, što je više nego tri puta brže u odnosu na naše trgovinske partnere. Ove godine ne očekujem smanjenje profitabilnosti banaka, imamo visoku razinu kapitala što je posljedica dugogodišnje regulacije. Ako bi EU ušla u recesiju, to ćemo svi osjetiti“, rekao je Schoefboeck.
Što se tiče umjetne inteligencije, Schoefboeck kaže kako su prije nekoliko godina počeli s raznim aplikacijama, uveli robotske softvere koji im olakšavaju posao i povećavaju efikasnost: „Krenuli smo onda prema kreditiranju, ali ne prema donošenju odluka, nego samo segment analize podataka. Strojevi predodobravaju kredite. To funkcionira u praksi. Imamo i data mining, to može otkriti određene anomalije te se takve transakcije mogu zaustaviti. Otkad se ChatGPT pojavio, vidimo određeni „hajp“. Kratkoročno je on precijenjen, a dugoročno podcijenjen“, smatra Schoefboeck.
Ivan Šimičević, član Uprave OTP banke, naglasio je da možemo biti sretni što imamo regulativu kakvu imamo jer bi u suprotnome imali puno veće posljedice inflacije: „S druge strane, regulativa traži kontinuiranu prilagodbu, generira dodatne troškove. Rješenja treba tražiti negdje drugdje – automatizacija i dizanje produktivnosti. Regulativa dosta utječe na to kako dizajniramo proizvode, kako pružamo uslugu klijentu. Uvijek je važno odvagnuti i primarno voditi brigu o zaštiti i sigurnosti klijenata“ rekao je Šimičević.
Istaknuo je kako postoje velika očekivanja oko umjetne inteligencije: „Već godinama radimo s fintech kompanijama. Tehnologija ima brojne sposobnosti, ali bez čovjeka ne ide. Sigurno će se neka radna mjesta promijeniti, neka će nestati, a mnoga će se stvoriti. Klijenti očekuju jednostavnost, brzinu i sigurnost“, zakljkučio je Šimičević.
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, je rekao da je fintech prekinuo desetljeće u neimplementaciji novih tehnologija u financijskom sektoru: „To je potaknulo banke da se unaprijede i povećaju svoju konkurentnost. Banke izbacuju suvišne korake, olakšavaju procese. Banke ipak imaju prednost – robusnost sustava i količina podataka s kojima raspolažemo koje se u budućnosti mogu koristiti za personaliziranje usluga i prilagodbu klijentima. Banke to mogu dovesti na visoku razinu uz veliku zaštitu koju fintech nema. I jedni i drugi imamo prednosti i mane, a u konačnici je važan stabilan financijski sustav“, rekao je Badurina.
U vezi implementacije ESG regulative naglasio je da to nije samo kozmetička promjena: „Govorimo o promjeni paradigme i načina poslovanja. Zeleno je važno. Mijenjaju se proizvodi i kreditni plasmani. Fokus će biti na okolišnim projektima, industrije koje pozitivno utječu na zajednicu. Cijeli taj proces imat će troškove. Banke će se morati smanjiti svoj ugljični otisak. Integracija ESG-a neće biti samo načelno, nego će to biti prilika za nove poslovne odnose s partnerima kojima je održivost fokus“, kazao je Badurina.
Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, poručila je da je fintech prisutan i ozbiljan:
„Je li prilika ili prijetnja? Ovisi kako se na to gleda. Za mene je to prilika jer iskušava, testira. Mi to ne možemo. Nama je izazov uvesti fintech pristup u organizaciju. Sada je uzbudljivo biti na mjestu predsjednika uprave banke. Imali smo uvođenje eura, što je bio iznimno kompliciran proces, a s druge strane imati fintehch pristup – jasno, brzo i jednostavno. Mi koji smo na čelu banaka moramo odgovoriti na piranje kako taj finctech pristup uvesti u banku, ali ne prisilom, nego izborom“, rekla je Keserić.
Istaknula je da umjetna inteligencija nije prolazni trend i da će imati utjecaja na svaki posao:„Prije nekoliko godina sam vjerovala da svaka tvrtka mora postati tech, danas mora postati AI, ali s ljudskim utjecajem. AI može pacijentu postaviti dijagnozu, ali pacijentima treba doktor, ljudski pristup i razgovor. Naša odgovornost je uvesti AI svugdje gdje ima smisla“, naglasila je Keserić.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke upozorio je da je pojam digitalna transformacija već izlizan termin: „Prije 5 do 10 godina smo o tome razgovarali. Danas vam nitko neće reći da će digitalna transformacija ikad završiti. Trendovi će još više ubrzati, tehnologija je sve brža, lakša i povoljnija. Svi ćemo ju koristiti i koristimo ju. Glavni je izazov usklađenja s regulativom“, rekao je Žižek
Objasnio je da je uloga banaka u ESG- veća nego što bi one to možda htjele: „Bilo bi odlično kada bi postojalo neko neovisno tijelo koje bi izrađivalo ESG rejting. Kada bi klijent došao s nekim certifikatom, banka bi mogla već postupati na određen način i u određenome smjeru“. zaključio je Žižek.