Zagreb, 23. svibnja 2018. - Povodom skorog okončanja javne rasprave o zakonima o otpisu dugova fizičkih osoba, o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, održan je okrugli stol „Nenaplaćena potraživanja i dugovi – kako do kvalitetnog rješenja?“ na kojemu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio donošenje zakonskog paketa prije ljetne stanke Hrvatskog sabora.
Kako bi konstruktivnom raspravom pridonijeli oblikovanju kvalitetnih zakonskih mjera, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović, pravna stručnjakinja izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić te predstavnici Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) okupili su se na okruglom stolu.
Sudionici okruglog stola iznijeli su niz manjkavosti predloženih zakona koji će, zaključila je većina okupljenih, imati kratkoročan učinak i to samo na statističke podatke, te dugoročno štetiti i samim dužnicima. Ministar Bošnjaković istaknuo je kako su mjere rezultat činjenice da u Hrvatskoj velik broj građana ima problema s plaćanjem svojih obveza.
„Zabrinula nas je brojka od 350 tisuća dužnika, zbog čega smo proveli analize, te gledali grupacije, iznose i profil vjerovnika. Kad je riječ o otpisu duga od strane države, država otpisuje do 10.000 kuna potraživanja, ali želimo ohrabriti i druge vjerovnike, poput banaka, telekoma, gradova i općina, da i oni tome pristupe, jer će im se umanjiti porezna osnovica“, komentirao je ministar Bošnjaković, te dodao kako ipak još ima vremena za prihvaćanje novih konstruktivnih prijedloga.
Iz HUB-a upozoravaju na rizike svrstavanja svih dužnika u istu kategoriju, te apeliraju na donošenje provedivih i dugoročnih rješenja.
„Znamo tko su vjerovnici, koliko potražuju i koliko dugo. Ali o dužnicima znamo malo. I možemo pretpostaviti da je grupa od 350 tisuća ljudi jako heterogena i da im se treba individualnije pristupiti. Postoji čitav niz ljudi koji uz malu pomoć, edukaciju, kroz reprogramiranje duga mogu otplatiti svoj dug“, istaknuo je direktor HUB-a Zdenko Adrović.
Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja ponudila je pomoć u oblikovanju održivih i provedivih mjera za pomoć blokiranim građanima jer, kako kažu, imaju veliko iskustvo u izravnom radu i dogovoru s dužnicima.
„Oko 10 posto građana je unutar socijalne kategorije i ta se kategorija treba definirati zakonskim mjerama. Predloženi zakoni imat će jedino statistički učinak i naizgled smanjiti broj dužnika, ali vratit će se dužnicima kao bumerang, jer će se oni ponovno zaduživati bez pokrića, a ponovnim pokretanjem postupaka pred Finom ti isti dužnici ponovno će doći u blokadu. Zato treba prepoznati kategoriju dužnika koji nisu unutar socijalne kategorije, tj. one koji se ne bi trebali pojavljivati kao subjekti ovog zakona. Kad je riječ o motivaciji za oprost duga, velika većina vjerovnika neće prihvatiti tu ponudu jer nije definiran socijalni kriterij dužnika. Što se tiče poreznih olakšica za vjerovnike o kojima govori Vlada, njih zapravo nema. Ključ je u edukaciji dužnika i uvođenju preventivnih mjera kao što su implementacija postupaka Izvanduske naplate potraživanja koje provode agencije za naplatu potraživanja u tvrtkama u državnom vlasništvu poput HEP-a, Hrvatski voda i sl.. Navedene, preventivne mjere smanjile bi generiranje novih ovršnih postupaka do 80% što bi samo po sebi dugoročno bio veliki uspjeh“, ustvrdio je predsjednik HUAN-a Matija Arapović.
Prof. Maganić osvrnula se na strukturu dužnika i porijeklo njihovih dugova te ustvrdila kako svrstavanje u istu kategoriju šteti onima koji imaju namjeru i mogućnost otplate dugovanja.
„Koja je struktura prezaduženih građana? Važno je znati jesu li razlozi dugova nezaposlenost, bolest, ovisnost, ili financijski apetiti koje nije bilo moguće izrealizirati, poput najnovijeg mobitela. Kad bi se znalo koji su građani u toj kategoriji nezaposleni, svi bi bili da se njima otpuste dugovi. No kad bi se znalo da je riječ o onima koji su poželjeli novi mobitel izvan svojih mogućnosti, nitko ne bi podržao oprost dugova takvim osobama“, zaključila je izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknuvši nelogičnost predloženih mjera, prema kojima bi se stečajni postupak mogao provoditi i bez prisutnosti jedne strane, odnosno bez izričitog pristanka dužnika. „Ne možete izvesti zaključak o presumpciji suglasnosti ako dužnik nije ništa rekao o tome. Ne može se na razini toga što dužnik nije dao izjavu o svojoj imovini stvarati presumpcija da on nema imovine.“
Dopredsjednik udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-i Igor Škrgatić upozorio je kako se ovim zakonskim paketom šalje pogrešna poruka građanima koji redovito podmiruju svoje financijske obveze.
„Poruka svakog civiliziranog društva prema građanima bi trebala biti da se obveze moraju uredno podmirivati. Jedno od pitanja je bilo treba li motivirati građane da uredno otplaćuju svoje obveze. To je kao da djetetu obećate bicikl ako ne padne razred. A ako djecu tako ne odgajamo, ne možemo ni građanima slati poruku da će ih, ako ne podmiruju obveze, država nagraditi otpisom po upitnim kriterijima. Ljudima se treba ponuditi izlaz iz situacije i država bi trebala ponuditi okvir za pojedine skupine dužnika. Ako dužnici nisu socijalna kategorija i kreditno su sposobni, treba motivirati financijski sustav da im reprogramira obveze“, zaključio je Škrgatić.
