Objave za medije

U Europi financijska pismenost mladih je bolja u onim zemljama gdje je uspostavljen sustavni obrazovni program namijenjen financijskoj pismenosti i zato ga što prije moramo uspostaviti i u Hrvatskoj, kako bi sve ostale programe koje provodi HUB i druga udruženja bili dodatna praktična nadopuna svakodnevnom učenju“, izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović u povodu obilježavanja Europskog tjedna novca.

Skupina od devet europskih organizacija i udruga pokrenula je “Novu europsku platformu za financijsko obrazovanje”, izvijestila je iz Brisela Europska bankovna federacija (EBF). Inicijativa želi promovirati potrebu za financijskim obrazovanjem i poticanjem financijske pismenosti u Europi, posebice među mladim ljudima i poduzetnicima. Ona također nastoji potaknuti vodstvo na razini Europske Unije u ovom području.

Uprava Europske bankovne federacije (EBF), koju čine predstavnici nacionalnih bankovnih udruženja iz 32 europske zemlje, na redovnoj polugodišnjoj sjednici održanoj 25. studenog 2016. u Bruxellesu, istaknula je kako je njihovo opredjeljenje odgovorno financiranje građana i poduzeća na europskom tržištu. Pozvali su međunarodne regulatore i zakonodavce da vode računa o ravnoteži između ekonomskog rasta i financijske regulacije s obzirom na to da banke prolaze proces digitalne transformacije.

Razgovori koje je hrvatska delegacija vodila u Londonu u cilju izdavanja novih euro obveznica protekli su prema mojim informacijama, sasvim dobro. Svi optimistično očekujemo pozitivnu reakciju investitora te njihovu ponudu sa što povoljnijom kamatnom stopom. Nadamo se da će to biti 10 -godišnja obveznica i uz niže kamatne stope za vanjsko zaduživanje nego dosada, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, gostujući u emisiji „Poslovni tjedan“ na 1. programu Hrvatskog radija i na 4. programu Hrvatske televizije.

Ovogodišnji - 5. Susret guvernera centralnih banaka država regije okupit će ponovo, u organizacijiposlovnog tjednika Lider, guvernere i predstavnike banaka i financijskog sektora. Drugi dio Konferencije posvećen je temi „Banke i gospodarski rast“. Nakon šest godina krize, u kojima su se banke nalazile pod pojačanom kritičkom lupom javnosti, ili su se njihove aktivnosti vezale uz rješavanje negativnog naslijeđa loših plasmana, ubrzanje gospodarskog oporavka otvara perspektivu za nova pitanja.

Zagreb, 22. studenog 2016. - Hrvatska udruga banaka (HUB) sudjelovala je na Radionici o izvansudskom restrukturiranju (ISR) neprihodujućih kredita poduzećima, koja je u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održana u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske.

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018.

Prošlogodišnji rezultat banaka podiže i njihovu stopu adekvatnosti kapitala na prosječno 22,5% po čemu smo među prvih četiri zemlje Europske Unije. To jamči stabilnost i kapitalnu snagu za pokretanje novog kreditnog ciklusa, ali i oslonac u slučaju eventualnih kriza ako se one u Hrvatskoj više ikada pojave, izjavio je danas direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Istovremeno, procjenjuje da je povrat na kapital (ROE) iznosio oko 9,5% čime su po profitabilnosti hrvatske banke u donjoj skali poretka EU zemalja.

Događanje je bila prigoda i za Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da podsjeti na Vladine „Smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom“ koje su usvojene još u listopadu prošle godine. Zaključeno je da su potrebne dodatne stimulativne mjere za podupiranje ISR-a u Hrvatskoj, da bi dužnici razgovore o nagodbi trebali započeti što ranije te da je važno uspostaviti bolje povjerenje među vjerovnicima kako bi se zajedničkim dogovorom došlo do najboljeg rješenja za svaku pojedinu tvrtku.

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018.