Tržišna država zamjenjuje nacionalnu državu. Ekonomske rasprave nisu uvažile tu činjenicu pa se i dalje pretpostavlja da postoji velik broj stupnjeva slobode u vođenju nacionalne ekonomske politike. Smatra se da je značaj i uloga kamatne i porezne stope te tečaja kune jednak onom koji je važio do pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU. U radu se daje argumentacija zašto taj i takav pristup ne zadovoljava.
Mijenja se značaj pojedinog instrumenta - kamatne i porezne stope te tečaja kune - pa je te promjene nužno identificirati kako bi se mogla voditi proaktivna ekonomska politika. Pri tome se naglašava kako je moguće voditi učinkovitu ekonomsku politiku i biti član eurozone. Posebno se u radu raspravlja o maastrichtskim kriterijima za koje se smatra da su nepotpuni i, s jedne strane, i, s druge strane, predstavljaju dio „prtljage“ nacionalne države.
Daju se konkretni prijedlozi kako dopuniti maastrichtske kriterije. U radu se naročita poažnja posvećuje interakciji kamatne, tečajne i porezne stope. Ne raspravlja se o instrumentima kao takvim, već se ukazuje na nemogućnost parcijalnog pristupa bilo kojem instrumentu. Posebna se pažnja posvećuje inflaciji koju je globalizacija bitno smanjila. Da bi se identificirala uloga i znači pojedinog instrumenta ukazuje se na ograničenja koja nameće globalizacija kao objektivni proces. Kamatna stopa se određuje kao sintetički indeks neizvjesnosti i rizika koji odlučujuće djeluju na njezinu visinu. Posebno se ukazuje na nužnost redefiniranja poreznog sustava kako bi isti postao temeljni instrument ekonomske politike.
Porezna presija per capita ukazuje da Hrvatska ne vodi proaktivnu ekonomsku politiku. Rad ima za cilj da ukaže na dio problema s kojima će se Hrvatska suočiti i koje će morati riješiti prije zamjene kune eurom.
Pročitajte cijelu analizu dr. sc. Guste Santinija te skraćenu prezentaciju