Uvođenje eura smanjuje prinose državnih obveznica odnosno spread. Nema dokaza o tome da ranije politike poput priprema za ulazak u ERM 2, sam ulazak u ERM 2 te fiksiranje središnjeg pariteta, utječu na niže prinose.
Razborite makroekonomske politike u fazi priprema za uvođenje eura mogu posredno djelovati na obaranje prinosa. Ubrzanje gospodarskog rasta, smanjenje omjera javnog duga i povećanje kvalitete institucija utječu na smanjenje prinosa državnih obveznica odnosno spreada. Takav je rezultat dobiven na temelju panel regresijske analize na godišnjim podacima za 26 država članica EU u razdoblju 2000.-2015. Stoga, zemlja koja nastavi provoditi razborite politike nakon uvođenja eura imat će koristi od bržeg rasta, institucionalnog napretka i kontrole omjera javnog duga povrh učinka eura, koji se materijalizira po samom uvođenju.
Rezultati su od posebne važnosti s obzirom na činjenicu da Hrvatska uskoro treba donijeti plan uvođenja eura, a očekuje se rast referentnih kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima u srednjem roku. Institucionalne reforme, obaranje omjera javnog duga i ubrzanje rasta te, na kraju, uvođenje eura, imaju potencijal apsorpcije eventualnih učinaka prelijevanja rasta referentnih kamatnih stopa.