Tržište korporativnih kredita se oporavlja unatoč pauzi 2017. zbog krize u Agrokoru. Može se očekivati da će vrijednost novoodobrenih kredita 2018. biti značajno veća nego 2017. i ponovo prijeći 60 milijardi kuna uz relaksirane kreditne uvjete i relativno niske kamatne stope. 40%-50% volumena novih kredita odnosi se na kreditiranje mikro, malih i srednjih poduzeća.
HAMAG BICRO i HBOR igraju značajnu ulogu na tržištu kroz kreditne i garantne sheme. Međutim, u nedostatku cjelovitih cost-benefit analiza i analiza efikasnosti tržišta kredita i kapitala te procjena učinaka državnih poticaja nije moguće utvrditi odnose društvenih troškova i koristi i prilagođavati mjere. To se osobito odnosi na izravne (bespovratne) poticaje i operativnu potporu poduzetničkoj infrastrukturi (zone, inkubatori i sl.). Oni su premalo vezani uz razvoj novih poslovnih modela i nematerijalne imovine u sferi novih tehnologija. Sustav poticaja do sada nije uspio utjecati na inovativnost hrvatskog gospodarstva.
Tržište vlasničkog kapitala i dalje predstavlja usko grlo koje usporava prirodni ciklus rasta poduzeća. Iskorake treba tražiti u usklađivanju strategije cjelovitog razvoja svih segmenata tržišta kapitala s prirodnim potrebama financiranja rasta poduzeća u svim životnim fazama.