Publikaciju možete preuzeti ovdje
Metodološke dodatke možete preuzeti ovdje
Zagreb, 28. listopada 2020. - Analiza kretanja neto kamatne marže banaka u 27 europskih zemalja od kraja 2007. godine naovamo pokazuje da je neto kamatna marža hrvatskih banaka u najvećem dijelu promatranog razdoblja bila niža od prosječne neto kamatne marže u zemljama Nove Europe. Marža je očekivano veća od neto kamatnih marži u europodručju zbog slabijeg gospodarskog i financijskog razvitka, ostanka većine država Nove Europe izvan europodručja i općeg stanja rizika na koje utječe i kvaliteta institucija.
Najvažniji rezultat studije odnosi se na činjenicu da kvaliteta institucija i uvođenje eura mogu utjecati na smanjenje kamatnih marži. Među institucijama koje imaju najsnažniji učinak na marže ističu se vladavina prava i kakvoća insolvencijskog pravnog okvira. Druge varijable imaju očekivani učinak: rast troškovne efikasnosti i povećanje volumena poslovanja utječu na smanjenje marži, a pojava bankarske krize na povećanje. Treba istaknuti kako je istraživanje pokazalo da je profitabilnost banaka mjerena povratom na aktivu (ROA) povezana s nižim maržama, što znači da dinamički efekti poticanja konkurencije i financijske stabilnosti, koji su povezani s višim ROA, pretežu nad kratkoročnim efektima koji bi mogli utjecati na veće marže.
Politika koja bi se usredotočila na poboljšanje kvalitete institucija i uvođenje eura ima dobre izglede za neposredno stvaranje uvjeta za smanjenje neto kamatne marže banaka. Pritom ne treba izgubiti iz vida i posredne učinke koji bi se mogli materijalizirati kroz stvaranje uvjeta za optimizaciju angažmana kapitala i prevenciju pretjeranih skokova omjera loših kredita kakve smo vidjeli u prošlosti.
Iako je analiza rađena na podacima koji završavaju prije krize COVID-19, za očekivati je da će glavni zaključci nastaviti vrijediti i u nadolazećem razdoblju.