Publikaciju možete preuzeti ovdje
Zagreb, 6. svibnja 2022. – Dvojbe o monetarnoj politici nalaze se u središtu rasprava o ekonomskoj politici u prvoj polovici 2022. S jedne strane postoji strah da monetarno zaoštravanje kasni, dok s druge strane, prerano i/ili prejako monetarno zaoštravanje također izaziva zabrinutost. Naime, provođenje takve politike prijeti izazivanjem nepotrebnog usporavanja gospodarskoga rasta, ili čak recesije, posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Do ovih dvojbi došlo je uslijed različitog shvaćanja uzroka inflacije, odnosno pokreće li ju prenapuhana agregatna potražnja (demand pull) ili pretežno vanjski šokovi na strani ponude (cijene energenata, pucanje lanaca nabave – tzv. cost push čimbenici inflacije), iako se oni u pravilu miješaju.
Analiza započinje osvrtom na ulogu prognoza u oblikovanju i komunikaciji monetarne politike. Drugi dio prikazuje najvažnije deskriptivne statistike. Mezo-ekonomski pogled na cijene otvara mogućnost za analizu pokretača inflacije koja je prikazana u trećem dijelu. Primijenjen je vrlo jednostavan model koji omogućuje razlikovanje cost push i demand pull faktora inflacije uz pomoć praćenja promjena relativnih (odnosa) cijena. Fokus je na europodručju, a time i na Hrvatskoj za koju se u ovom inflacijskom ciklusu dokazala izvanredno visoka korelacija inflacije s europodručjem. To je važna informacija u svjetlu skore zamjene kune eurom. U svakom slučaju, analiza inflacijskog procesa u europodručju ne pokazuje naznake presudnog djelovanja demand pull faktora inflacije. Oni su do sada bili podređeni cost push faktorima. Tek od 2022. počinju se kretati oko praga od 2% na godinu. Međutim, nakon početka rata u Ukrajini veoma je teško ocijeniti buduća kretanja jer psihološki i drugi šokovi djeluju toliko velikom snagom da se ugradnja inflacijskih očekivanja i pojava inflacijske inercije ne mogu isključiti. Kratka rasprava o implikacijama ovog rezultata za odnos fiskalne i monetarne politike u uvjetima umjerene inflacije u monetarnoj uniji sadržana je u četvrtom, zaključnom poglavlju.
Glavna poruka analize glasi da povećane varijacije relativnih cijena u uvjetima serije vanjskih šokova i decentraliziranih, ali snažnih fiskalnih reakcija 2020.-2022., ne znače da je efikasnost transmisije monetarne politike u europodručju smanjena. To može tako izgledati zbog utjecaja vanjskih šokova na cijene, no to što se monetarnom politikom ne mogu brzo poništiti učinci vanjskih šokova posljedica je njihove iznimne snage i pojave u seriji kakva nije zabilježena od Drugog svjetskog rata.