Publikaciju preuzmite ovdje
Zagreb, 5. srpnja 2022. - Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2022 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
U zadnjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pred-pandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu. Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6% 2022. uz veoma malu disperziju između „pesimističnih“ 4,4% i optimističnih 4,8%, sada se očekuje rast po stopi od 3,7%, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3%, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1% koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%. S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.
Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7% ove i 6,2% sljedeće godine.
Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4% ove i 9,3% iduće godine) i izvoza (9,4% ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8% iduće godine).
Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4% i 72,6%).
Zanimljivo je da ekonomisti prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad 3% potkraj ove i malo ispod 3% na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik. Najveći optimist očekuje desetogodišnji prinos od 2,4% krajem 2023., a najveći pesimist 3,8%, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu. S jedne strane to možemo tumačiti očekivanjem da će daljnji rast rejtinga i pristupanje europodručju smanjiti premije rizika. S druge strane, velik raspon razotkriva visok stupanj nesigurnosti kod ovih prognoza. Veoma je teško predviđati koliko će dugo inflacija biti percipirana kao prijetnja i koliko će Europska središnja banka podići kamatne stope. Odgovor na to pitanje zavisi i o intenzitetu očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti u EU.
Prognoziranje je u takvim okolnostima izrazito nezahvalan posao, pa smo ekonomiste pitali kako gledaju na otpornost hrvatskog gospodarstva ako će europsko usporavanje biti snažnije od službenih očekivanja i ako eventualno nastupi recesija. Ekonomisti su suglasni da gospodarstvo EU „hoda po rubu“ i da su „rizici jako povećani“, premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti. Korištenje EU fondova i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju u prognoziranom razdoblju.
---------------------------------
Četiri vodeće hrvatske banke upošljavaju glavne ekonomiste. Hrvatska udruga banaka povremenim anketama nastoji prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima. Glavni ekonomisti iznose osobne stavove, a ne službene stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom lipnja 2022. Rezultate obrađuje Arhivanalitika. Rezultati ranijih anketa mogu se pronaći na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista u okviru stranice Hrvatske udruge banaka u rubrici Analize i publikacije:
http://www.hub.hr/hr/pregledi-i-izgledi
Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka
Alen Kovač, Erste&Steiermärkische Bank d.d., predsjednik Kluba
Ivana Jović, Privredna banka Zagreb d.d., zamjenica predsjednika Kluba
Hrvoje Dolenec, Zagrebačka banka d.d.
Zrinka Živković-Matijević, Raiffesienbank Austria Zagreb d.d.