Publikaciju preuzmite ovdje
Zagreb, 14. srpnja 2023. - Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2023 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
U prosincu prošle godine prevladavali su sivi tonovi. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekivali su stopu rasta BDP-a od svega 1,3% u ovoj godini, uz raspon od 1,0% do 1,8% između najvećeg pesimista i najvećeg optimista. I s takvom prognozom bili su optimističniji od Vlade RH (0,7%), HNB-a (1,0%) i Europske komisije (1,0%). U međuvremenu, recesija je izostala, čak i ona „tehnička“ – dva tromjesečja zaredom bez rasta. Svi su korigirali svoje procjene za ovu godinu prema gore. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka također: oni očekuju rast ove godine po stopi od 2,5%. Raspon optimista i pesimista je izrazito uzak, između 2,4% i 2,6%. Zanimljivo je da su glavni ekonomisti sada malo manje optimistični od HNB-a koji očekuje rast po stopi od 2,9%.
Na rast će najviše utjecati investicije (5,1%) i izvoz roba i usluga (3,2%). Zatim slijede državna potrošnja, s očekivanom stopom rasta od 2,9%, i osobna potrošnja s očekivanim rastom od 1,8% u ovoj godini.
Brz oporavak realnih plaća
Razmjerno spor oporavak osobne potrošnje ne čini se usklađen sa očekivanim kretanjem realnih plaća. Snažan oporavak se već dogodio: prosječna neto plaća isplaćena u svibnju za travanj (1.122 eura) bila je za 12% veća nego u istom mjesecu 2022. Korigiramo li nominalni rast za inflaciju u svibnju (7,9%), dolazimo do stope oporavka realnih plaća od gotovo 4% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Glavni ekonomisti predviđaju da će se takva kretanja nastaviti. Gospodarski rast i kronični nedostatak radnika (stopa nezaposlenosti očekuje se na 6,6%) tjeraju plaće prema gore, a inflacija usporava. Prosječne cijene potrošača za cijelu 2023. očekuju se na 7% višoj razini u odnosu na prosjek 2022., a prosjek na prosjek godine za prosječnu nominalnu bruto plaću očekuju na 11,1% što daje realan rast plaća od oko 4% na godišnjoj razini. U tom grmu leži zec koji bi mogao još brže istrčati dionicu 2023. od predviđene stope od 2,5%.
Financijski dio: bez iznenađenja
Iako samo najveći optimist očekuje proračun opće države u skladu s vladinim planom (saldo -0,7% BDP-a), a najveći pesimist prognozira deficit od 2,0%, opća slika daljnje fiskalne stabilizacije pronašla je odraz u nastavku smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. Približno uravnotežen saldo bilance plaćanja i kamatne stope čiji se daljnji značajan rast ne očekuje, zaokružuju sliku iznimno stabilnog financijskog okružja u ovoj godini. Ekonomisti prognoziraju desetogodišnji prinos na državne obveznice na razini od 3,9%, što je neznatno više od trenutnih razina na tržištu (oko 3,7%). Iza toga se krije pretpostavka da je aktualni ciklus rasta kamatnih stopa Europske središnje banke blizu svoga kraja, što znači da će se i inflacija postupno primiriti.
Zagonetka zvana 2024.
Kako smo već zagazili u drugu polovicu 2023. godine, vrijeme je za prikaz očekivanja za sljedeću godinu. Na prvi pogled, iduća godina će biti repriza ove. Glavni ekonomisti očekuju nastavak rasta po stopi od 2,7% (uz vrlo uzak raspon prognoza). Osobna potrošnja bi zbog smirivanja inflacije (prosjek 2024. godine 3,5%) i nastavka napete situacije na tržištu rada trebala povući snažnije nego ove godine (po stopi od 3,2%), uz malo slabiji rast bruto investicija nego ove godine (3,9%), ali uz i dalje snažan rast izvoza roba i usluga (4,3%). Fiskalne prognoze su nešto manje optimistične: 2024. je izborna godina i glavni ekonomisti mahom očekuju veći deficit nego ove godine. Međutim, treba primijetiti da je kod prognoza izvoza za 2024. došlo je do očitog razilaženja naših prognozera: najveći optimist očekuje rast po stopi od 6,5% dok najveći pesimist prognozira rast po stopi od svega 2,5%.
Iza takvog raspona prognoza izvoza kriju se donekle različite pretpostavke o kretanju europskoga gospodarstva. Kao prvo, treba uočiti da svi glavni ekonomisti očekuju malo niže kamatne stope na kraju 2024. u odnosu na kraj ove godine. Takva su kretanja karakteristična za razdoblja usporavanja rasta ili recesiju. Budući da se o mogućoj recesiji u EU govori već neko vrijeme, a Njemačka, dio država na Baltiku i Mađarska su u prvom kvartalu ove godine već zadovoljile uvjet tehničke recesije, postavlja se pitanje kolika je vjerojatnost da kraj 2023. i početak 2024. u Europskoj uniji budu obilježeni tmurnijom gospodarskom slikom od aktualne. Zbog toga smo u kratkoj anketi upitali glavne ekonomiste očekuju li recesiju u EU i kako procjenjuju mogućnost da se moguća recesija prelije na značajnije usporavanje rasta hrvatskoga gospodarstva?
Dva ekonomista otklanjaju takvu mogućnost: recesije neće biti. Uz to, hrvatsko gospodarstvo je otporno zbog visokog udjela usluga (recesija je izolirana u industrijskom sektoru) i snažnog investicijskog ciklusa, kojemu financijsku polugu daju europska sredstva. Dvije ekonomistice nisu toliko uvjerene u takav scenarij: jedna tvrdi da će oporavak biti slab i opterećen odgođenim učincima monetarnog zaoštravanja u europodručju, a druga smatra da je zamjetnije usporavanje moguće, kao i prelijevanje takvog usporavanja na Hrvatsku. No, to bi se moglo dogoditi tek s vremenskom odgodom.
O recesiji se dugo priča, a ona nikako da dođe. Sljedeća godina na tom tragu i dalje ostaje zagonetka kao što je sa srednjoročnim prognozama uvijek slučaj.