Opatija, 1. listopada 2021. – Započeo je drugi dan 24. znanstveno-stručne konferencije „Financijsko tržište“ koja se tradicionalno održava u Opatiji te okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki, koje su predvodnici na hrvatskome tržištu i imaju snažan potencijal za napredak.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) uvodno je izjavio: „Imamo pravo na dva „penala“, govoreći nogometnim rječnikom. Prvi je EU novac, stiglo je više od 800 milijuna eura predujma. Druga prilika za gol je očigledan val velike selidbe industrije iz Azije u Europu. Moramo u tom slučaju dobro reagirati i dovesti što više kvalitetnih investicija u Hrvatsku“.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Zdravko Marić održao je predavanje „Hrvatska na putu prema euru – gospodarski izgledi, fiskalna pozicija i prilagodba financijskog sustava“. Fokusirao se na prilike koje dolaze temelje Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) i uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. „Dobili smo 818 milijuna eura predujma te je važno da izvršavamo projekte i provodimo reforme. Moramo ispuniti 34 mjere koje pregledava Europska komisija. Ako ih ispunimo, nakon 818 milijuna, stiže dodatnih 700 milijuna eura. Do sredine 2023. godine povući ćemo gotovo polovicu planirane omotnice“, rekao je Marić. Naglasio je da je neprepoznatljiviji projekt u ovoj omotnici projekt Rimac automobila, ali i drugi projekti su jednako vrijedni.
Napomenuo je da želi biti korektan kada govori o 2023. godini kao ciljanoj godini uvođenja eura kao nacionalne valute, uz pojašnjenje da ćemo preuzeti euro kada ispunimo sve uvjete. „Ne radimo sve ove reforme samo radi ulaska u eurozonu, nego prvenstveno radi sebe i razvoja Hrvatske“, kazao je Marić. Dotaknuo se inflacije te je dao primjer Litve koja je zbog problema s inflacijom u „čekaonici za ulazak u eurozonu“ bila nešto više od 10 godina.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) održao je predavanje „Sektor financijskih usluga nakon korone krize“. Iako je stanje svih sektora koje HANFA nadzire ocijenio stabilnima, naglasio je kako je domaće tržište kapitala jedno od rijetkih tržišta koje se još nije oporavilo u odnosu na 2019. godinu.
„Jednim dijelom je to posljedica visoke koncentracije trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Mali broj dionica čini većinu prometa, čak 80 posto prometa je promet s tri dionice“, naglasio je Žigman. Podsjetio je na nedavno uvrštenje dionica jedne velike tvrtke na Zagrebačkoj burzi: „To je povećalo dinamiku na tržištu. Imamo puno izlistavanja na burzi koja su sponzorirana od strane mirovinskih fondova, ali ova dobrovoljna listanja svakako bi promijenila sliku tržišta“, kazao je Žigman. Također je istaknuo važnost što Hrvatska u odnosu na neke druge zemlje srednje i istočne Europe ima mirovinske fondove koji svojim ulaganjima mogu poticati razvoj domaćeg tržišta kapitala.
Upozorio je na to da treba sve više obratiti pozornost na isplate mirovina iz obveznih mirovinskih fondova. „To je nešto što nas čeka. Sve više ljudi odlazi u mirovinu koji su uplaćivali u drugi stup. Morat ćemo paziti da te isplate budu zadovoljavajuće. Moramo osigurati da oni koji su uplaćivali sad već gotovo 20 godina, da u većoj mjeri mogu raspolagati tim novcem“, rekao je Žigman. Zaključno je podsjetio na izmjene i dopune Zakona o alternativnim investicijskim fondovima koji su pred izglasavanjem u Saboru, a na čijim su promjenama radili intenzivno Ministarstvo financija i HANFA. Te će zakonske promjene biti važna promjena na financijskom tržištu jer će liberalizirati, a time i povećati ulaganja tih fondova u hrvatsko gospodarstvo.
Predavanje "Hrvatska na putu prema euru - gospodarski izgledi, fiskalna pozicija i prilagodba financijskog sustava" preuzmite ovdje
Predavanje "Sektor financijskih usluga nakon koronakrize" preuzmite ovdje
Kategorija
