Problem kredita vezanih uz švicarski franak akteri su do sada promatrali kao igru
nulte sume - preraspodjele između kreditora i dužnika. Takav je pogled propustio
obuhvatiti složene ekonomske i financijske odnose koji su povezani s ovim
problemom. Na primjer, gubitci na teret banaka znače da će banke manje uplatiti u
proračun na temelju poreza na dobit. S druge strane, olakšanje tereta otplata znači
veću osobnu potrošnju i izbjegavanje pada prihoda od PDV-a i drugih javnih prihoda.
Postavlja se pitanje odnosa između ukupnih gubitaka i dobitaka za proračun, ali i za
gospodarstvo u cjelini.
Dok se statički gubitci i dobitci za pojedine aktere razmjerno lako mogu identificirati,
dinamički odnos dobitaka i gubitaka za proračun i gospodarstvo u cjelini za sada nije
moguće izračunati. Oblik i neto iznos ukupnih učinaka zavisi o nizu ekonomskih
relacija koje nitko nije pokušao procijeniti. Ova analiza ne daje takvu procjenu, ali
ukazuje na konceptualnu strukturu modela i metodološke puteve kojima bi se do
takve procjene moglo doći u budućnosti. Za takvu procjenu nije kasno, jer će pitanje
konačnog obračuna troškova rješavanja problema franka još dugo biti otvoreno.