Bankarske usluge poput platnog prometa, čuvanja financijskih viškova u obliku depozita i odobravanja kredita u današnjemu svijetu nalikuju distribuciji električne energije ili uslugama liječnika opće medicine – uvijek su tu, lako dostupni, bez značajnijih prekida u opskrbi. Ljudi se brzo naviknu na dostupnost. Ne primjećuju kompleksnost sustava i rizike koji stoje iza vidljivih i dostupnih dijelova.
Na tržištu se mijenjaju uvjeti po kojima su dostupni financijski proizvodi, kao što se mijenja i cijena električne energije. No dostupnost se ne mijenja s uvjetima. Na sreću potrošača, uvjeti su se zadnjih godina mijenjali u njihovu korist. Pad kamatnih stopa u cijelome je svijetu doveo do povijesnih minimuma cijene novca. Tako je i u Hrvatskoj. Sve se odvija u uvjetima financijske stabilnosti: sistemski problemi bankarskih sustava ostaju u dalekoj prošlosti, a hrvatske banke jedine su u Europi koje od krize 2008. naovamo nisu koristile sveobuhvatne programe državne pomoći.
Svrha je HUB-ove publikacije «Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju» razotkriti pozadinu što stoji iza vela koji vide potrošači. Cilj je bolje vidjeti sustav – njegove «elektrane» i «distribucijsku mrežu». Želimo javnost bolje upoznati s procesima poput smanjenja broja zaposlenih i poslovnica, što nastaje zbog tehnoloških promjena. Želimo pokazati međunarodne usporedbe, u kojima se Hrvatske banke pokazuju kao jedne od najstabilnijih – među kapitalno najjačima i najspremnijima za zadovoljavanje potreba poduzeća i potrošača.
U okviru Srednje i Istočne Europe hrvatske banke se nalaze među troškovno najučinkovitijima i smještaju se u sam vrh prema vrijednostima depozita i kredita u odnosu na BDP, rasprostranjenosti poslovne mreže i mnogim drugim pokazateljima koji su predstavljeni u nastavku. Međutim, svi potencijali za doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju nisu iskorišteni.
Postoje međunarodno usporedivi pokazatelji vladavine prava, kvalitete pravosuđa i institucija koji upućuju na zaostatak Hrvatske za usporedivim zemljama u Europi. Problemi s regulacijom i pravosuđem poskupljuju financijsko posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne marže od hrvatskih banaka. Ta činjenica pokazuje potencijal odnosno rezervu koja postoji u korist potrošača, a koja bi se mogla ostvariti kada bi Hrvatska osjetnije poboljšala svoje zakonodavstvo i pravosudne postupke koji se odnose na financijsko posredovanje. Smanjenje rizika dodatno bi potaknulo gospodarski rast, za koji su banke spremne.