Zagreb, 19. svibnja 2022. – Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti. Poručio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište".
Konferencija se održava 19. i 20. svibnja u Opatiji koja i ove godine okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki. Cilj konferencije je potaknuti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika te ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini.
Na ovogodišnjoj konferenciji raspravlja se o utjecaju uvođenja eura na bankarski i nebankarski financijski sektor, kao i o svim pripremnim aktivnostima koje se poduzimaju u cilju što kvalitetnijeg provođenja cjelokupnog procesa.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, na otvaranju konferencije naglasio je kako se nalazimo u specifičnoj situaciji jer uvodimo euro u teškim ekonomskim okolnostima.
"Dubina u strukturama EU čini nas financijski stabilnijima. Da nije toga, sada bi kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više. Manevarski prostor domaće ekonomske politike dovoljno je širok", rekao je Adrović.
"Veličina našeg bankarskog sektora pokazala se u pandemiji", istaknuo je Adrović te poručio kako ga zabrinjava inflacija koja raste.
"Ovaj tjedan dobili smo podatak da inflacija ubrzava na 9,4 postom što otvara pitanja za monetarnu politiku. Završava vrijeme izrazito niskih kamatnih stopa koje traje desetljeće", rekao je Adrović.
Unatoč izazovnim financijskim vremenima, stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi čak 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu. "Veličina našeg bankarskog sektora pokazala se u pandemiji", zaključio je Adrović.
Guverner Vujčić jasno je poručio svim predstavnicima financijskog sektora da će poslovanje banaka biti olakšano nakon uvođenja eura, eliminirat će se najveći dio valutnog rizika i valutno induciranog kreditnog rizika iz sustava.
"Banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, smanjit će se regulatorni troškovi", kazao je Vujčić. Naglasio je kako su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni, a formalna odluka Vijeća EU-a očekuje se u srpnju.
Prave dvije međunarodne rezervne valute su dolar i euro. Franak i jen su također važni, no nisu toliko zastupljeni kao ova dva.
"Postat ćemo dio druge najjače svjetske valute. Država čija valuta ima status svjetske rezervne valute uživa niz prednosti", kazao je Vujčić.
Te prednosti su vrlo povoljni uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, a to je odraz snažne potražnje investitora za obveznicama izdanima u rezervnoj valuti. Takva država zadužuje se na međunarodnom tržištu u svojoj valuti.
Tu je i niska ranjivost na tečajna kretanja jer države koje se mogu nesmetano zaduživati u vlastitoj valuti nemaju problem dolarizacije/euroizacije. U takvim uvjetima, deprecijacija tečaja ne uzrokuje negativne bilančne efekte. Spomenuta je i visoka otpornost na financijske poremećaje i vanjske šokove što je rezultat niske ranjivosti na tečajna kretanja i snažne potražnje investitora za obveznicama.
"Hrvatska je najmanja zemlja članica koja nije uvela euro. Što ste manja i otvorenija ekonomija to vam uvođenje eura više znači. Hrvatska je zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu jer smo de facto najviše euroizirani od svih zemalja. Naš devizni dug iznosi gotovo 70 posto ukupnog duga, odnosno 127 posto BDP-a", pojasnio je Vujčić. Konkretno, riječ je o 533 milijarde kuna deviznoga duga.
Niži će biti transakcijski troškovi, zaduživanje, niže kamatne stope, investicije će rasti, postajemo atraktivniji za investitore, a imat ćemo i veću otpornost na financijske krize te najvažnije, uklonit će se valutni rizik.
S druge pak strane, rizici su inflacija, gubitak samostalne monetarne politike, prekomjerni priljev kapitala, jednokratni troškovi konverzije, novac koji moramo upisati u kapital ECB i Europski mehanizam stabilnosti.
Kada bi se dogodila deprecijacija, to bi značilo veći teret otplate duga za stanovništvo, poduzeća i državu. "Naime, deprecijacija od 10 posto povećava dug za 53 milijarde kuna. Kada bi se to dogodilo, nastupila bi kriza. Isto tako, kada bi dozvolili aprecijaciju, patili bi naši izvoznici", poručio je Vujčić.
Naglasio je kako javne financije više neće biti izložene valutnom riziku, što će značiti manji posredni rizik za investitore, a time i nižu i manje volatilnu premiju rizika.
Prisutnim bankarima Vujčić je rekao da će se uvođenjem eura smanjiti regulatorni trošak za banke, a to znači smanjenje obvezne pričuve s 9 posto na 1 posto, ukinut će se obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima (17 posto). Ti troškovi su do sada bili potrebni jer HNB nije mogao biti posljednja nada spasa, nego su banke morali sami osigurati likvidnost. To uvođenjem eura postaje ECB.
Niže će biti i kamatne stope. Naime, Hrvatska je u međunarodnoj razmjeni snažno orijentirana na tržište europodručja. Primjerice, 59 posto ukupne robne razmjene RH odnosi se na razmjenu s članicama europodručja, 64 posto ukupne robne razmjene RH s državama izvan EU-a izvršava se u euru (invoicing currency), 65 posto svih turističkih noćenja u RH ostvaruju gosti iz europodručja. To znači da će eliminacija troškova povezanih s konverzijom EUR/HRK predstavljati značajnu uštedu za nefinancijski sektor (ujedno gubitak za banke i mjenjače) - otprilike 1,2 milijarde kuna godišnje.
"Preostalo nam je još dovršiti provedbu Nacionalnog plana zamjene eura, operativne pripreme odvijaju se prema planu, svi segmenti društva bit će spremni za prelazak na euro, a posebna pozornost posvećuje se zaštiti potrošača", kazao je Vujčić.
Dotaknuo se i rastuće inflacije koja zabrinjava te poručio kako će Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena. "Unatoč recentnom povećanju inflacije uzrokovanom rastom cijena energije i hrane, Hrvatska ne odskače od ostalih članica EU-a", kazao je Vujčić.
Ponovio je kako će uvođenje eura, naravno, imati i troškove, no ti troškovi daleko su manji i opasniji od kratkoročnih i dugoročnih benefita.
"Uvođenje eura podrazumijeva jednokratne troškove prilagodbi od kojih će neke snositi država, a neke privatni sektor. To su nabava, odnosno proizvodnja novčanica i kovanica eura te povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj. Taj trošak je velik, ali je jednokratan. Tu je i prilagodba bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća i uplate u kapital institucija EU-a", rekao je Vujčić.
Tu je i gubitak autonomne monetarne politike. Gubitak samostalne monetarne politike više je teoretske nego praktične naravi. HNB i sada ima sužen manevarski prostor za upravljanje kamatnim stopama i tečajem. Kad nešto nemaš nije problem ni izgubiti. A monetarna politika ESB-a odgovarat će potrebama hrvatskog gospodarstva.
Očekuje se vrlo blag i jednokratan učinak na cijene. U skladu s iskustvima drugih država, očekuje se da će pod utjecajem uvođenja eura potrošačke cijene u Hrvatskoj porasti jednokratno i to za samo 0,2 p.b. u godini uvođenja eura. U ovakvoj inflaciji kakva je danas, ovo nije problem.