Opatija, 19. svibnja 2022. – Čelni ljudi vodećih hrvatskih banaka sektora suglasni su da je uvođenje eura, unatoč velikim troškovima, najbolji potez i za banke, i za građane i za cjelokupno gospodarstvo.
Zaključak je to okruglog stola pod nazivom „Očekivani utjecaj uvođenja eura na poslovanje banaka“ koji se održao na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
Uvodno predavanje imao je Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je naglasio da uvođenje eura u hrvatski financijski sustav i jest i nije velika promjena. „Jest zato što postoje brojni zahtjevni i skupi zahvati koje treba napraviti kako bi se zamijenila valuta u cirkulaciji. I materijalni i virtualni novac treba konvertirati te osigurati uvjerljivo funkcioniranje sustava koji će ojačati povjerenje korisnika. Ujedno treba osigurati da ta promjena pozitivno utječe na stabilnost i funkcionalnost bankovnog sustava. Također, to će uvelike promijeniti ulogu HNB-a u monetarnoj politici. Nije zato što je euro na mnogo načina već dugo naša valuta. Kad vam je posljednji put netko rekao koliko ga je kuna stajao auto ili stan?“ – pitao je Odak.
Podsjetio je da će 31. prosinca 2022. navečer kune biti deponirane u banke, a 1. siječnja 2023. probudit će se kao euri. „Svi će se iznosi podijeliti sa 7,5 i nešto. Istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun. Na računima će biti nova stanja u novoj valuti. Tko dođe do bankomata ili poslovnice, dobit će eure umjesto kuna“, kazao je Odak.
Čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka naglasili su gotovo jednoglasno – trošak uvođenja eura bit će visok, bit će jednokratan, ali će se kompenzirati u budućnosti.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke naglasio je: „Projekt uvođenja eura je nulti prioritet u banci. Često nam se svima dogodi da projekti 'prokližu' za par dana, no kod uvođenja eura toga nema. Moram naglasiti da će pet do sedam posto prihoda banke biti izgubljeni kada uvedemo euro.“
"Addiko ima kapital od 31 posto. Moramo smanjiti negativne efekte uvođenja eura. To je smanjenje troškova i povećanje prihoda. Tu je povećanje efikasnosti poslovanja i digitalizacijom. To neće u jednoj godini otkloniti negativni efekt uvođenja eura. Procjena za 2023. je da ćemo trećinu tih negativnih efekata uspjeti kompenzirati", objašnjava Žižek te dodaje: "Uvođenje eura je velika stvar za Hrvatsku. Svi mi i klijenti osjećamo povećanje emocija. Komunikacija je jako važan element. Klijentima točnim pravovremenim i adekvatnim informacijama moramo dati mir. Moraju razumjeti benefite. Za njih neće biti negativnih efekata".
„Važno pravilo je načelo predvidivosti, da u nacrtima dokumenata većina najvažnijih svari bude predvidiva. No, imamo nedoumicu oko podzakonskih akata. Primjerice, bankomati moraju biti popunjeni eurima od 1.1., a 31.12. bit će puni kunama. Naš plan je da 1.siječnja 40 posto bankomata bude spremno.“, izjavio je Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
"Radio sam na velikim spajanjima banaka, a uvođenje eura još je zahtjevnije. Ovdje je sve zadano, i vrijeme i isporuka. Proglasili smo opću mobilizaciju u banci. Nemamo privilegiju prekršiti rokove. Bit će to dobro, ali je puno posla.
Gubitak prihoda kod nas će biti oko sedam posto i to je optimistična verzija. Mislim da nema načina kako to kompenzirati (promatrajući to kao klasičan način nadoknade gubitka). Teško je biti bankar, ali teže je ne biti", zaključio je Vlaho.
Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke je istaknuo da će banke izgubiti prihode od deviznih transakcija u eurima - trgovanja valutama, kartičnog poslovanja i smanjit će se prihod od kamata. "Temeljem iskustava drugih zemalja, doći će do poskupljenja nekih usluga i proizvoda, no to neće biti drastično. Primjerice slovenski BDP je bio veći od prosjeka EU u periodu uvođenje eura. Stopa inflacije je porasla nakon preuzimanja eura, ali utjecaj eura je bio mali - 0,3 p.b“, naglasio je predsjednik Uprave OTP banke.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke je istaknuo: „Tri su načina kako se pad prihoda može nadoknaditi. Prvi, kroz smanjenje troškova – optimizirat ćemo se. Drugi, rast gospodarstva i tržišta kao i potreba za financijskim instrumentima, treće konsolidacija tržišta i bankarskog sektora, to se događa i povećat će se.
"Gotovo je nemoguće da banke dignu naknade. Iako to mnogi misle da ćemo napraviti kako bismo kompenzirali gubitke. Isto tako, imamo i značajan rast depozita, i korporativnih i građana. Iako smo mislili da će rast depozita stati s krajem pandemije, to se nije dogodilo. Čak, rast depozita najviši je ikad. To nam stvara određene troškove s obzirom na osiguranje depozita", objašnjava Schoefboeck te zaključuje: "Euro je jako dobra stvar za gospodarstvo. Efekt stabilnosti je ogroman, eliminiranje valutnog rizika je iznimno važan".
„Najizazovniji dio je rad s klijentima. Ključna je pravovremena opskrba gotovinom poduzeća i obrtnika. Moramo osigurati da naših 70.000 klijenata dobije pravovremeno sredstvo za rad. Od 1.1. nema vraćanja na kune. Svi se moramo pripremiti na euro. Ne može niti jedan poduzetnik stati s radom jer nedostaju euri“, naglasio je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb.
Također, smatra da će mogućnost za djelomičnom kompenzacijom proizaći iz povećane ekonomske aktivnosti i nižih troškova: "PBZ je vrlo jak u mjenjačkim troškovima, imamo 200 ugovornih mjenjačnica koji su naši agenti. Naše smanjenje prihoda u tom dijelu se kreće oko 25 milijuna eura. Ne možemo kompenzirati. Kroz pet godina očekujemo druge prilike u povećanju usluga".
"Čak 90 posto našeg stanovništva dobro je upoznato s eurom, ali upozoravam da smo u RH skloni zaspati, moramo osvijestiti da se svi segmenti društva moraju pripremiti na novu valutu. U Slovačkoj je, primjerice, bio već nacionalni konsenzus kod uvođenja eura. Kod nas ima dosta euroskeptika. Što prije u euro, to bolje" zaključio je Lucić.
„Desetak milijuna eura je kod nas trošak uvođenja eura. Ovo je najveća promjena, a možemo ga promatrati kao klasičan stres test. Ako je promjena neizbježna, parametri su fiksni, onda je tu dodatna dimenzija – prilika za poboljšanje i učenje. Imamo pet ključnih fokusa – klijenti, leadership, upravljanje rizicima, tehnologija i procesi.“, izjavila je Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska.
"U primarnom fokusu su klijenti. Naša je dužnost olakšat im ovu tranziciju. Banke moraju biti jasne i jednostavne. Moramo im razdvojiti bitno od nebitnog. Upravo je zato leadership također jedan od fokusa jer moramo osnažiti ljude na dnevnoj razini. U cijelom procesu rizicima moramo upravljati holističkim pristupom i prioritizacijom. Što se tiče tehnologije, imamo priliku za dekomisioniranje starih sustava. Dodali smo korak više i da neke stvari pošaljemo u mirovinu. Ovo je kvalitetna prilika za velike odluke. Budžet za ove primjene pretvaramo u budžet za inovacije. Te na koncu, moramo biti jako pažljivi u cjelokupnom procesu. Naime, ovo je prilika za automatizaciju i digitalizaciju. Ogroman smo posao već odradili, dodali smo si još neke ciljeve. Spremni smo za promjene i nema straha za naše klijente".
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke zaključno je istaknuo: „Složili smo se su troškovi nenadoknadivi, kratkoročno. No dugoročno, neto efekti su pozitivni. Manji rizik, niža premija rizika. Gubitak prihoda nadoknadit ćemo rastom gospodarstva u budućnosti.
Konferencija se nastavlja u petak, kada će predavanje održati Zdravko Marić, ministar financija te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Također, održat će se okrugli stol na temu „Učinci uvođenja eura na financijski sustav i korisnike usluga“.