Publikaciju preuzmite ovdje
Zagreb, 5. ožujka 2024. - Hrvatska je prvu godinu s eurom završila s jednom od najvećih stopa rasta BDP-a u EU i europodručju (2,8%). Takvom je ishodu pogodovao snažan oporavak realnih plaća, osobne potrošnje i investicija potaknutih korištenjem EU sredstava.
Rast stambenih kredita nastavljen je po stabilnoj godišnjoj stopi od oko 10%. Glavno obilježje 2023. godine u segmentu kreditiranja predstavlja snažan oporavak potrošačkih kredita. Godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita krajem godine je dostigla dvoznamenkasti rast, a u siječnju 2024. stopa je iznosila 12%. U isto vrijeme, kreditiranje poduzeća usporeno je zbog smirivanja inflacije. Tome su najviše doprinijele otplate kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. Krediti za investicije nastavili su stabilno rasti iznad 6%, te je njihova godišnja stopa rasta iznosila 7,9% u siječnju 2024.
Gospodarski rast je pogodovao nastavku poboljšavanja kvalitete kredita. Omjer neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima smanjen je s 6,42% krajem 2022. na 5,07% krajem 2023., a za kredite kućanstvima s 5,00% na 4,23% u istom razdoblju.
Kamatne stope na kredite u Hrvatskoj konvergirale su prema uobičajenim razinama u europodručju. Pritisak na rast kamatnih stopa uslijed zaoštravanja monetarne politike bio je vrlo blag. U Hrvatskoj se kamatni prijenos najmanje osjetio na kreditima kućanstvima, osobito na stambenim kreditima gdje je svega oko četvrtine porasta kamatnih stopa ESB-a preneseno na kamatne stope na kredite. Tome je pridonio i sporiji rast kamatnih stopa na oročene depozite kućanstava (oko 2 postotna boda), dok je rast kamatnih stopa na oročene depozite poduzeća iznosio više od 3 postotna boda. Zbog toga je kamatni prijenos u dijelu kreditiranja poduzeća bio izraženiji, osobito kod kredita s iznosima preko milijun eura na čije je kamatne stope preneseno oko 80% povećanja kamatnih stopa ESB-a.
Poslovanje kreditnih institucija u 2023. godini rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,34 mlrd. eura. Zbog toga je povrat na kapital hrvatskih kreditnih institucija povećan s 8,16% 2022. na 15,47% 2023. godine, pri čemu je neto kamatna marža mjerena sukladno EBA-inoj metodologiji povećana za 1 postotni bod, na oko 2,8%. Po tome se Hrvatska smješta pri dnu ljestvice usporedivih država istoka i juga EU između Portugala i Španjolske, što je blizu sredine ukupne europske ljestvice.
Oko tri četvrtine rasta neto kamatnog prihoda 2023. u odnosu na 2022. povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka i na tržištu novca. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12%, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16% iz odnosa s poduzećima. Važno je napomenuti da dobit banaka nije generirana iz kamatnih prihoda u odnosu s građanima, štoviše kada pogledamo podatke možemo primijetiti da je došlo do većeg povećanja kamatnih rashoda u odnosu na prihode u sektoru stanovništva. Tako su kućanstva u 2023. godini kreditnim institucijama platila 14 milijuna eura neto manje po osnovi kamata nego 2022. godine. Povoljan trenutak i dobri poslovni rezultati iskoristit će se u cilju daljnjeg osnaživanja cjelokupnog bankarskog sustava, a kako bi financijski sektor bio još otporniji na potencijalne izazove u budućnosti.