Objavljen scenarij europskog stres-testa

 

Prema scenarijima stres-testa Hrvatska ne odudara značajno od EU prosjeka kada je riječ o financijskim parametrima poput prinosa, kao kada je riječ o fundamentalnim parametrima poput realnog BDP-a i nezaposlenosti
 

Nakon nedavne objave metodologije pregleda kvalitete aktive (engl. Asset Quality Review, AQR), Europska bankovna uprava (engl. European Banking Authority, EBA) objavila je 29. travnja i metodologiju za izvedbu stres testa koji slijedi nakon AQR-a.

Podsjetimo, AQR je u tijeku i završit će do listopada, te se rezultati pregleda neće objaviti. Potom će slijediti stres test, čiji će rezultati biti objavljeni. Bankama koje „padnu“ na stres testu ostavit će se razdoblje do sredine 2015. da poprave svoje kapitalne pozicije. Stres test će obuhvatiti 124 velike kreditne institucije iz 28 zemalja članica EU, čime će biti obuhvaćeno najmanje 50% ukupne bankovne aktive u svim zemljama članicama.

Stres test je završni korak u pripremi za aktiviranje objedinjenog sustava nadzora banaka pod okriljem ECB-a. Tržišni sudionici rezultate testa smatraju posebno važnima, kako se ne bi ponovio slučaj iz 2011. Tada je proveden stres test čiji su rezultati pokazali visok stupanj otpornosti europskih banaka. Međutim, tržišta nisu reagirala na tako dobar rezultat, smatrajući da su pretpostavke scenarija stres testa bile isuviše blage. Osobito u usporedbi s ranijim stres testom, koji je proveden u SAD-u i koji je svojom strogoćom poslao jasnu poruku tržištima.

Stres test je važan i zbog trenutnog utjecaja na kreditne politike pojedinih bankovnih grupacija. Neke od njih, suočene s novom regulacijom Basel III i AQR-om, anticipirajući rezultate stres testa i nalazeći se pod pritiskom još uvijek nadležnih nacionalnih regulatora, čiste svoje bilance i provode jačanje kapitalnih pozicija raznim tehnikama, ne bi li osigurale „prolaz“ na jesenskom stres testu. Objava rezultata otklonit će neizvjesnost u pogledu „prolaza“, što bi moglo voditi postupnoj relaksaciji kreditnih uvjeta i oporavku kreditnog ciklusa na razini EU (osim ako stres test ne razotkrije neke neočekivane slabosti).

Scenarij stres testa razvijen je u suradnji s Europskom upravom za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board, ESRB) i Europskom komisijom. Komisija je još u okviru zimske makroekonomske prognoze utvrdila osnovni scenarij, čije su glavne veličine prikazane u donjoj tablici. Taj je scenarij optimističan u pogledu gospodarskog razvoja u EU do 2016. Stopa rasta BDP-a trebala bi se kretati oko 2%. Očekuje se pad stope nezaposlenosti prema razini od 10%. Inflacija bi u čitavom razdoblju projekcije trebala blago rasti, ali je i dalje pozicionirana ispod praga od 2% godišnje. Cijene nekretnina mogle bi zabilježiti tek nešto brži oporavak:

Tablica 1. Osnovni scenarij - EU

	2014.	2015.	2016.
Stopa rasta realnog BDP-a	1,5%	2,0%	1,8%
Stopa nezaposlenosti	10,7%	10,4%	10,1%
Stopa inflacije	1,2%	1,5%	1,7%
Stopa rasta cijena nekretnina	0,9%	2,7%	3,8%

Izvor: Europska kommisija

 

Stres test počiva na negativnom makroekonomskom i financijskom scenariju koji uključuje parametre koje je ESRB procijenio najopasnijima za stabilnost banaka. Dakle, bit vježbe je da se zamisli malo vjerojatan, ali moguć scenarij kretanja glavnih makroekonomskih i financijskih veličina, zatim, da se utvrde relacije između tih veličina i pojedinih stavki bankarskih bilanci, te da se iz tako utvrđenih relacija izvedu očekivani učinci na kapital i utvrdi je li on dovoljan da podnese udar malo vjerojatnih, ali mogućih šokova. Banke tehnički provode, a regulatori nadziru provedbu stres testova.

ESRB je u u okviru negativnog scenarija šoka istaknuo negativne utjecaje prinosa državnih obveznica (posebno su snažne pretpostavljene reakcije prinosa obveznica država koje stasaju – Emerging Europe, u što je uključena i Hrvatska), zatim, negativne scenarije za kvalitetu aktive u zemljama sa slabim fundamentima, fiskalne poteškoće zbog zastoja s reformama, i rizik malog kapaciteta za popravljanje kakvoće bankarskih bilanci.

Za nas je posebno zanimljiv pretpostavljeni negativan scenarij prinosa na državne obveznice:

Tablica 2. Scenarij prinosa na državne obveznice

	2014.	2015.	2016.
EU prosjek – osnovni scenarij	2,8%	3,1%	3,2%
Hrvatska – osnovni scenarij	5,1%	5,4%	5,5%
EU prosjek – utjecaj šoka	4,4%	4,3%	4,4%
Hrvatska – utjecaj šoka	6,7%	6,6%	6,7%

Izvor: Europska bankovna uprava

Hrvatska u scenariju šoka na prvi pogled ne prolazi tako loše: distanca državnih prinosa u odnosu na EU prosjek ostaje ista kao u osnovnom scenariju, oko 2,3 postotna boda i stope ostaju ispod 7%. Međutim, u šoku se dostiže razina prinosa koja je peta po visini u EU, iza Grčke, Cipra, Mađarske i Rumunjske. Spomenimo i to da se u negativnom scenariju očekuje i usporedni udar na cijene dionica od -15,5%, koji je slabiji od prosječnog pada cijena dionica u EU, te isti toliki pad vrijednosti valute te pad cijena nekretnina za 10% u odnosu na osnovni scenarij. S obzirom na veze između valutnog i kreditnog rizika, pad vrijednosti valute vjerojatno će igrati važnu ulogu u rezultatima. Međutim, zanimljivo je da je EBA uvažila manju kolebljivost tečaja kune u usporedbi s drugim regionalnim valutama. Na primjer, šok rumunjskog leia i mađarskog forinta iznosi -25%, što će puno više opteretiti bankovne grupacije koje posluju na tim tržištima.

Scenarij za Hrvatsku ipak izgleda razmjerno lošije kada je riječ o makroekonomskim kretanjima (Tablica 3). Brojke u tablici opisuju učinak šoka do 2016. i tumače se na sljedeći način: realni BDP Europske Unije će u scenariju šoka biti za 7 postotnih bodova niži nego u osnovnom scenariju, što znači kumulativni pad BDP-a od 1,7% u odnosu na 2013 (približno: 1,7% = zbir stopa rasta iz Tablice 2 umanjen za 7 postotnih bodova). U tom slučaju, u Hrvatskoj se očekuje dvostruko brži pad realnog BDP-a u odnosu na prosjek EU (-13,6% u odnosu na osnovni scenarij do 2016.). To je najveći pad BDP-a među svim zemljama članicama, koji rezultira stopom nezaposlenosti od 23,2%, što je druga najviša stopa nezaposlenosti među svim članicama EU (najveća se u tom slučaju očekuje u Španjolskoj – 27%).

Tablica 3. Makroekonomski negativni šokovi do 2016.

	Realni BDP- devijacija u odnosu na osnovni	Stopa inflacije	Stopa nezaposlenosti
EU	-7,0%	0,0%	13,0%
Hrvatska	-13,6%	-0,3%	23,2%

Izvor: Europska bankovna uprava

Prikazani scenariji stres testa pokazuju da Hrvatska ne odudara tako snažno od EU prosjeka kada je riječ o financijskim parametrima poput prinosa, kao kada je riječ o fundamentalnim parametrima poput realnog BDP-a i nezaposlenosti. Pretpostavljeni negativni šokovi generiraju upravljive financijske šokove, no realne su reakcije toliko negativne, da njihove amplitude moraju zabrinuti.

Bez obzira na to, hrvatske su banke ponajbolje kapitalizirane u čitavoj Uniji. Stoga treba očekivati da će one – tj. one među njima koje će u stres test biti uključene, bez ikakvih problema proći ovu vježbu. Za Hrvatske banke to nije priprema za ulazak u objedinjeni sustav nadzora pod okriljem ECB-a, jer Hrvatska nije i do daljnjega neće ući u bankovnu uniju na razini EU. Za njih je to dobrodošla vježba koja može dodatno učvrstiti povjerenje javnosti u stabilnost bankovnog sustava.