Hrvati su štedljivi i njihova financijska imovina brzo raste, premda se kamatne stope nalaze na povijesno najnižim razinama. U isto vrijeme, Hrvati nisu više gladni kredita. Njihov se iznos smanjuje. Zbog toga neto financijska imovina hrvatskih građana raste brže od ukupne financijske imovine. Zaključci su to analize koju je povodom nadolazećeg Svjetskog dana štednje izradila Hrvatska udruga banaka.
Ukupna financijska imovina građana povećana je s 351 na 409 milijardi kuna odnosno za oko 58 milijardi kuna ili gotovo 20% od kraja 2012. do polovice 2016. Ukupna financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 13,000 EUR. Financijske obaveze smanjene su za oko 12 milijardi kuna u istom razdoblju, tako da je neto financijska imovina narasla s 212 milijardi potkraj 2012. na 281 milijardu kuna polovicom ove godine. Radi se o povećanju za oko 69 milijardi kuna ili 33% u tri i pol godine.
Iako rastu i drugi oblici ulaganja, dominiraju depoziti hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Svaka treća oročena kuna vezana je na razdoblja dulja od dvije godine. Udjel kratkoročne štednje smanjen je sa 61% na 41%, te se može očekivati da će se ovaj proces nastaviti u bliskoj budućnosti. Nastavljena je velika preferencija devizne štednje, ali se taj udio u ukupnoj štednji ove godine smanjio na 73%, približno kao i prije krize 2008.