Hrvatska i Slavonija je u vrhu Europske Unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama daleko gora od Europske Unije. Svega 14% odraslih Slavonki i Slavonaca vidi poduzetničku priliku, što je znatno ispod hrvatskog prosjeka (25%), posebno daleko od europskog prosjeka (37%) i potpuno nedovoljno da se „odlijepimo“ od začelja EU.
Namjera u poduzetništva iz nužde
S druge strane visoki postotak izraženih namjera za poduzetništvo (na razini Hrvatske 22%, u Slavoniji 20%) nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer gubitak posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont. Prisutan je i strah od promašaja, a to samo dodatno blokira ljude da se ohrabre i okušaju u poduzetništvu.
Neki su to od glavnih zaključaka najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2106. koji je nakon Zagrebau, predstavljen i na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom banaka.
Malo rastućih i „zrelih“ poduzeća
Predstavljajući rezultate istraživanja, Slavica Singer je naglasila da Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji i očekivanju novog zapošljavanja. Ima i značajnije manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe iz tržišta na kojima je velika konkurencija, istaknula je gđa Singer.
Okrugli stol: Što Slavoniju čini (ne)poduzetničkom zemljom
Istraživanje i poduzetničku klimu su nakon predstavljanja na okruglom stolu uz moderatora ekonomskog analitičara Velimira Šonju dodatno komentirali i Denis Sušac, direktor tvrtke za razvoj softvera Mono iz Osijeka, Branka Hitner - predsjednica Uprave i vlasnica tvornice za proizvodnju industrijskih vreća Carta iz Osijeka, Zvonko Popović - direktor i vlasnik tvrke za proizvodnju snack proizvoda Kanaan iz Donjeg Miholjca te Hrvoje Stojić - direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke i predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a.
Važna upornost i buđenje inovativnosti
Upornost i prepoznavanje prilike bile su mi ključne odrednice da tvrtka uspije, istaknula je u raspravi Branka Hitner.
Bez inovativnosti u IT industriji, a prethodno bez educiranih zaposlenika nema razvoja, rekao je Denis Sušac, istaknuvši kao pozitivan primjer rada u Slavoniji sve bolju zajedničku komunikaciju, kako između malih IT tvrtki Slavoniji, tako i s fakultetima i Sveučilištem na razvoju studenata za pripremu za izlazak na tržište.
„Kada smo zajednički pristupili akademskoj zajednici da su nam potrebne promjene i kada smo počeli predlagati promjene, vrata su nam se počela otvarati i počeli smo konstruktivno surađivati. Mi smo prva branša koja je krenula prema obrazovanju organizirano i konstruktivno tim putem i bilo bi dobro da se i drugi povedu za tim primjerom“.
Na pitanje što zaposlenike najviše motivira Sučac ističe: novac definitivno nije jedini faktor, ključni su izazovi i prilike za rast. Ovdje ih u Slavoniji u IT sektoru zaista i ima, čak negdje i više nego u nekim većim sredinama i sustavima. Čak je to i pozitivna prednost regionalne suradnje koja je jednostavnija i konkretnija nego kad se provodi na nacionalnoj razini.
Ništa bez ulaganja u nove tehnologije i u zaposlenike
"Ako želite konkurirati s kvalitetnim i cjenovnom konkurentnim proizvodima na zapadno europskom tržištu, posebno inozemnom, morate ulagati u nove tehnologije" smatra Zvonko Popović. U tom su smjeru i planovi razvoje Kanaana – investirat će više od 20 milijuna kuna u robotizaciju postojećih proizvodnih linijia i kupnje nove linije za proizvodnju posebne vrste čipsa isključivo za izvoz na zapadno-europsko tržište.
Time će značajno smanjiti već manji udio svojih prihoda koja ostvaruju na domaćem tržištu, a to Popović smatra dobrim receptom i za ostale proizvođače. „Mogu biti zahvalan mom velikom domaćem konkurentu zbog kojeg nisam više mogao doći do polica najvećeg trgovačkog lanca Konzuma. Bio sam primoram okrenuti se drugima, diverzificirati svoje kupce pa tako danas niti jedan od njih ne prelazi 10 posto ostvarenih prihoda“, ističe Popović.
Samo investiranje u brend je promašaj
„Svima koji danas za prehrambenu industriju u Hrvatskoj ističu primarnu važnost investiranja u brend, osobno poručujem – ništa to neće proći bez ulaganja u najsuvremeniju tehnologiju. Bez toga nećete moći proizvoditi robu visoke dodane vrijednosti, a ona jedino prolazi na zapadnim tržištima.
Posebno je važno ne oslanjati se samo na jednog kupca ili samo na domaće tržište. S obzirom na nestabilnu pravnu regulativu ili dugotrajne pravne procese, preporučujem se što više orijentirati na vanjsko tržište. Možda će u startu cijena za proizvod morati biti niža, ali će se dugoročno orijentacija na izvoz i na druga uređenija tržišta itekako isplatiti. Tamo vam je za uspjeh važno imati samo dobar proizvod i konkurentnu cijenu, a ne rodbinske, političke ili druge veze“, zaključuje Popović.
Komentirajući status poduzetništva u društvu, Hrvoje Stojić je objasnio kako zemlje koje bolje cijene poduzetništvo istovremeno ne smatraju poduzetnički neuspjeh sramotom. Strah od neuspjeha puno je jači u Europi nego primjerice u Americi gdje se poduzetnički promašaju uopće ne osuđuju. Smatra da lijek za premošćivanje straha od poduzetništva leži u stalnom isticanju pozitivnih primjera i u ekonomskim analizama ali i u medijima.
Domaća regulativa gura investicije na druga tržišta
Branka Hitner smatra rad hrvatskog pravosuđa velikom kočnicom, ne samo za poduzetnike danas, već i svih proteklih 20 godina. Bez bržih procesa i odluka, ali i bržih postupaka predstečajne nagodbe koji idu na štetu vjerovnicima nema napretka, a niti novih investicija. Ne mogu sudski procesi trajati po 10 godina, zbog toga nam inozemni investitori ne žele doći u Hrvatsku, ističe Hitner.
Iskoristiti rast eurozone
Hrvoje Stojić podsjetio je na kraju da gospodarski rast eurozone za sve koji se okreću vanjskom tržištu i izvozu gospodarski rast dobar vjetar u leđa. Hrvatski izvoz je značajno rastao od 2009. do danas što se ne može reći da i za domaću potražnju pa je to također još jedan od poticaja zašto uz dobar proizvod treba tražiti svoju gospodarsku priliku i izvan Hrvatske. U rastu izvoza, posebno roba najveći utjecaj imala su srednja poduzeća a i financijski sektor sve se više u ponudi okreće upravo tom segmentu gospodarstva.
