Susret guvernera i bankara regije: HUB sudjelovao kao programski partner

Sedmi Susret guvernera i bankara regije održao se u Savudriji, a organizirao ga je poslovni tjednik Lider uz programskog partnera Hrvatsku udrugu banaka.

Glavne teme ovogodišnjeg, 7. susreta guvernera i bankara regije bile su “FinTech: Kako tehnološke inovacije mijenjaju svijet bankarstva” te “Investicije u jugoistočnoj Europi i uloga banaka”. Susret guvernera i bankara regije organizira poslovni tjednik Lider, a partner je Hrvatska udruga banaka.

 

Direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović, istaknuo je poboljšanje investicijske klime kao jedan od prioriteta Hrvatske udruge banaka, koja se iz tog razloga fokusirala na povećanje pravne sigurnosti i jasnijeg regulatornog okvira: "HUB ove godine obilježava 20 godina djelovanja i kao najvažniju temu koju želimo istaknuti u 2019. godini, izdvajamo raspravu o poticanju i povećanju investicija, mjerama za brzi gospodarski rast, kao i položaju i utjecaju financijskog i bankarskog sektora u tome. Viša razina investicija znači više kredita i veću konkurentnost unutar bankarske industrije, što znači i povoljnije uvjete korištenja svih bankovnih sredstava".

 

Mediji su se našli pred izazovom digitalne revolucije prije nekoliko godina i dosta loše prošli, a s tom se prijetnjom bankarski sektor suočava sada, primijetio je na otvaranju sedmog Susreta guvernera i bankara regije Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Dodao je da će bankarski sektor po tom pitanju bolje proći od medija jer ima regulatora koji će im vjerojatno malo pomoći u tom izazovu.

Nakon uvodnih govora i službenog otvorenja Susreta, predavanje na temu izazova s kojima se tradicionalni bankarski sektor suočava zbog uspona financijske tehnologije održala je bivša guvernerka izraelske središnje banke Karnit Flug koja je iscrtala prijetnje i prilike koje proizlaze iz novih tehnologija te ponudila neka izraelska iskustva.

 

Financijska tehnologija, ili skraćeno fintech, odnosi se na tehnologije koje omogućuju nove ili alternativne ponude u financijskom sektoru ili pojavu novih financijskih igrača, pojasnila je Flug i nabrojila neke od prednosti fintecha (pristupačnost, demokratizacija, transparentnost, smanjenje troškova…).

Ipak, istaknula je da tehnologija oduvijek utječe na financijsku industriju, odnosno da porast novih, tehnoloških kompanija u tom sektoru nije prvi put da tehnologija mijenja sektor.

Osnovna područja aktivnosti fintech tvrtki su pozajmljivanje novca, platni promet, sprječavanje prijevara i pranja novca, upravljanje imovinom, osiguranje, podatkovne usluge i odnosi s klijentima, s tim da ih se najviše nalazi u području investiranja i platnog prometa. Jednako tako, većina ih je usmjerena na druge kompanije, a ne na potrošače (B2B).

Iako se stječe dojam da fintech napada sa svih strana, neke regije svijeta su naprednije od drugih, pri čemu je Azija među najprogresivnijim mjestima u pogledu korištenja novih tehnologija u financijskom sektoru, posebice u pogledu negotovinskog plaćanja. Pored inovativnih startupa, prijetnju tradicionalnim bankama predstavljaju velike tehnološke kompanije poput Alibabe i Googlea koje isto nude financijske usluge.

Flug je nakon ‘dijagnoze’ okupljenima ponudila primjer svoje zemlje i stvaranja fintech ekosustava, s obzirom da je Izrael poznat po vrlo dinamičnoj startup sceni i inovacijama, a važan dio te priče je dostupnost financiranja i velika aktivnost venture capital fondova. Rizici ovako robusne fintech scene uključuju potkopavanje marži tradicionalnih banaka i njihovog poslovnog modela, kašnjenje regulatora, smanjenje pouzdanosti sustava zbog oslanjanja na treće strane i kibernetičke rizike.

Kako bi ‘novi i stari’ uspješno koegzistirali, banke moraju postati efikasnije i upiti inovacije; fintech kompanije moraju eksperimentirati i imati pristup podacima, a usluge klijentima moraju uključivati bolju uslugu i više konkurencije. Uloga regulatora je održavati otvoren i kontinuiran dijalog s fintech sektorom kako bi se otklonile barijere i oslobodio puni potencijal. Novi svijet bankarstva i financijske industrije se brzo materijalizira, a regulatori trebaju prihvatiti te promjene i pobrinuti se da svi rizici, stari i novi, budu na vrijeme uočeni i adresirani.

Nakon predavanja bivše guvernerke Karnit Flug, Izraelske središnje banke, na 7. Susretu guvernera i bankara regije Anita Angelovska Bezhoska (Narodna banka Sjeverne Makedonije), Boštjan Vasle (Banka Slovenije), Boris Vujčić (HNB), Radoje Žugić (Centralna banka Crne Gore) i Želimira Raspudić (Centralna banka BiH) pokušali su na okruglom stolu koji je moderirao ekonomski analitičar Velimir Šonje odgovoriti kako tehnološke inovacije mijenjaju svijet bankarstva.

 

Vujčić se vratio na uvodne riječi Miodraga Šajatovića u kojima je porast fintecha usporedio s prijetnjom kakvu su mediji iskusili prije nekoliko godina. Prema guverneru, ako ste s neusporedivo većim proračunom poraženi od strane daleko manjeg fintech protivnika, sami ste krivi. Napomenuo je i da se prijetnjama tehnološkog sektora bankama govorilo i prije 20 godina, pa se armagedon banaka ipak nije dogodio. Tako i sada pretpostavlja da banke neće biti istisnute, ali bi njihove marže mogle biti manje kao posljedica uspona fintecha.

 

Na pitanje kako se središnje banke pripremaju za tehnološke promjene, Bezhoska je primijetila da je fintech zasada još uvijek puno izraženiji u razvijenim zemljama, nego u ovoj regiji, premda se sve više pojavljuju usluge u području platnih usluga i novih platformi. Što se Sjeverne Makedonije tiče, promjene su uglavnom dolazile iz samih tradicionalnih banaka, rekla je i dodala da regulator prati stanje i kontinuirano razmjenjuje informacije sa svim dionicima.

 

Sa svoje strane, Žugić je najveći fokus stavio na kriptovalute i mogućnost nestanka gotovine u skoroj budućnosti, premda je Vujčić izrazio skepsu u tom pogledu, ne samo zato što smatra kriptovalute prolaznim trendom, već i zato što ljudi još uvijek nerijetko vole koristiti gotovinu, a središnje banke ne mogu im to zabraniti.

 

Za Raspudić je jedan od glavnih problema uvođenje GDPR-a u BiH za nekoliko godina, što će sa sobom donijeti nove izazove u pogledu zaštite i sigurnosti podataka.

 

Vasle je, pak, izrazio zadovoljstvo što je svojevrsna prvotna panika oko prijetnje fintecha tradicionalnoj bankarskoj industriji splasnula i sada se vodi nešto uravnoteženija rasprava o prijetnjama i prilikama. Za njega postoje tri scenarija u skoroj budućnosti. Ili će se banke adaptirati do neke mjere novoj konkurenciji, ili će biti istisnute s tržišta, ili će fintech i banke uspješno surađivati i koegzistirati. Potonji scenarij smatra najizglednijim.

Na otvaranju drugog dijela Liderovog sedmog Susreta guvernera regije u Savudriji, ekonomski analitičar Velimir Šonje dao je kratak pregled investicijske slike regije i Hrvatske, uz stavljanje naglaska na kvalitetu, umjesto kvantitete investicija. Kako je rekao, nema korelacije između udjela investicija u BDP-u i stope gospodarskog rast. Drugim riječima, puno investicija ne znači nužno i velik gospodarski rast, važna je efikasnost investicija. Hrvatska se u tom pogledu dosta popravila u posljednje vrijeme i značajno povećala efikasnost svojih investicija u odnosu na period prije krize. Ipak, zemlja se nije oporavila u potpunosti u pogledu visine investicija od pada koji je uslijedio nakon krize.

 

Za ostvarivanje održivog i većeg rasta, potrebna je stoga kvaliteta investicija, pri čemu su posebno važni faktori obrazovanje i inovativnost, posebice u hrvatskom i slovenskom slučaju s obzirom da te dvije zemlje ne mogu privlačiti strane investicije na račun cjenovne konkurentnosti (niski trošak rada). Jednako tako, imajući u vidu visoku stopu financiranja iz vlastitog kapitala i kredita, potrebno je pogodovati kapitalu i poraditi na pravnoj sigurnosti i izvjesnosti.

Prijašnji problem slabog ulaganja u opremu i strojeve, nastavio je Šonje, u korist ulaganja u nekretnine je u međuvremenu ispravljen, pa sada postoji relativna ravnoteža između ta dva tipa ulaganja, no zato su ulaganja u intelektualno vlasništvo (inoviranje) vrlo niska i daleko od europskog prosjeka. Za razliku od Hrvatske koja na relativno nizak udio investicija u BDP-u od 20-ak posto ostvaruje zapravo visok rast, što upućuje na efikasnost investicija u posljednje vrijeme, Makedonija je u najnezahvalnijoj poziciji u regiji jer mora najviše kapitala privući u regiji, kako bi ostvarila gospodarski rast.

Prezentaciju Karnit Flug: "Fintech izazovi - potencijali, transformacija i ulaganja" pogledajte ovdje

Prezentaciju Velimir Šonje "Investicije u JI Europi" pogledajte ovdje

Izvor: LIDER