Hrvatska fiskalna pozicija nije održiva. Iako su donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti utvrđeni čvršći parametri za vođenje fiskalne politike, prošlogodišnje povećanje primarnog deficita proračuna bilo je u suprotnosti s trendom fiskalnih prilagodbi koji je zahvatio većinu zemalja u Europi. I javni dug ulazi u kritičnu fazu. Zbog toga će sljedeća hrvatska vlada s MMF-om ili bez njega morati uvesti dugoročne mjere štednje. Samo se na taj način može otkloniti opasnost izbijanja fiskalne i financijske krize uslijed novog vanjskog šoka čija vjerojatnost više nije mala. Mogućnost širenja krize na druge zemlje u Europi zbog odugovlačenja rješenja krize u Grčkoj više nije daleka opasnost. Eventualna nova eskalacija krize Hrvatsku bi zatekla nespremnu, što znači da bi se fiskalni udar iz inozemstva vjerojatno prelio na kamatne stope. Dogodila bi se reakcija prinosa na državne obveznice, a potom i kamatnih stopa na kredite, jer Hrvatska u ovom trenutku nema zaštitne mehanizme od negativna međunarodnog scenarija. Potrebno je znatno smanjiti javni dug i primarni fiskalni deficit, što će imati pozitivne učinke na gospodarstvo kroz smanjenje cijene kapitala i povećanje otpornosti na vanjske poremećaje.
