Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti u Europi te se može smatrati iznimno sigurnim. Međutim, prve naznake rasta aktivnosti i profitabilnosti koje smo registrirali u ovo doba prošle godine, u međuvremenu su nestale. Došlo je do gušenja potražnje za kreditima u skladu s nešto slabijim gospodarskim kretanjima od očekivanih u drugom tromjesečju 2012.
Ne čudi da se dobit banaka u takvim uvjetima smanjuje. Zbog toga je stopa povrata na kapital u hrvatskom bankarstvu ponovo niža od prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu. Stopa je među nižima u usporedbi s europskim zemljama koje u zadnjoj krizi nisu imale problema s bankama. Velikoga manevarskog prostora za pronalazak politike i taktike za promjenu opisanog stanja nema. Povećanje troškovne efikasnosti ograničeno je i zahtijeva vrijeme, a kako rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju 40%-50% neto rezultata prije rezerviranja, očito je da će prva sljedeća promjena nastupiti tek kada se taj omjer znatno smanji. Za sada, međutim, nema naznaka da bi do takvoga smanjenja moglo ubrzo doći. Naposljetku, nadolazak takve situacije u najmanjoj mjeri ovisi o samim bankama.
