HUB partner konferencije "Zagreb - bankarsko i financijsko središte": Pandemija poslužila kao katalizator tehnoloških promjena

Zagreb, 10. studenoga 2021. – U organizaciji Poslovnog dnevnika te uz partnerstvo Hrvatske udruge banaka održana je konferencija „Zagreb – bankarsko i financijsko središte“ koja je dala odgovore kako će se uloga financijskog sektora mijenjati u novom normalnom, u doba pandemije.  

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika istaknuo je kako je u pitanju peta konferencija na ovu tematiku: “Svake godine imamo nove teme, naše teme su do sada bile standardne, a ovo što nas je zadesilo nitko nije očekivao stoga je pandemija i situacija koju je ovaj sektor proživio glavna tema danas i vjerujemo da ćemo poslati pozitivne poruke.”

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke uvodno se obratio na temu recentnih gospodarskih kretanja i uvođenja eura:  “Oporavak je svuda oko nas bolji od očekivanog početkom ove godine, i u Eurozoni i u Hrvatskoj smo došli u situaciju da smo se vratili na razini BDP- a prije krize 2019. godine. Da je bila ekonomska kriza, a ne zdravstvena ne bi bio tako brz oporavak. Ipak, imamo znatno više projekcije inflacije i za 2022. godinu kontinuirano rastu što je dovelo do pritiska na rast cijena.“

Što se eura tiče, Vujčić ističe da smo i na tom polju daleko odmakli, a njihov cilj za uvođenje ostaje 1.siječanj 2023.: “Pripreme u svim sektorima te u poslovanjima i javnog i privatnog sektora treba napraviti na vrijeme iako je datum uvođenja još uvijek neizvjesna. Hrvatska kontinuirano zadovoljava kriterij stabilnosti cijena, stopa inflacije niža je od referentne vrijednosti koju EK utvrđuje svake dvije godine, no ispunjavanje tog kriterija jedan je od izazova za nas”, poručuje Vujčić.

Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija ističe kako u zadnjih 18 mjeseci svi govorimo o specifičnostima pandemije i utjecaju koji ima: “Vlada  i ministarstvo poduzeli su čitav niz  mjera za gospodarstvo. Osim krize imali smo i dva razorna protresa. Unatoč svim okolnostima kreditni rejting je zadržan na razini investicijskog. Što se tiče javnog duga ovu godinu ćemo završiti  na razini 2015.godine uz snažno smanjenje javnog duga. Imamo optimističnije prognoze nego kolege iz HNB-a, mi smo projicirali rast od 9 posto. Vrijednost fiskaliziranih računa je 4 posto veća nego 2019 godine. Što se tiče samog broja računa, on je 8 posto manji u odnosu na 2019., ali je kupovna moć bila veća i više se trošilo. I ukupni prihodi na razini proračuna 8 posto veći u odnosu na 2019.”

Može li Zagreb postati financijsko središte i i što bi to zapravo trebalo značiti, zapitao se Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) u svojoj prezentaciji koju je održao na konferenciji.

“Moramo se usporediti s komparativnim zemljama središnje i istočne Europe gdje vidimo da ne stojimo baš najbolje jer je jasno da bez razvijenog tržišta kapitala nema niti mogućnosti za razvoj financijskog središta”, kazao je Adrović. Dodao je da su glavna obilježja financijskog središta politička volja i sposobnost da se u suradnji s industrijom realizira projekt, a isto tako i nizak i predvidiv regulatorni trošak koji bi mogao biti riješen uvođenjem eura.

Neizbježni su i moderni i jasni propisi kao i funkcionalno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika. Kao obilježje financijskog središta vidi i veliku likvidnost i dinamiku lokalnog tržišta, po čemu ne stojimo najbolje. Tu je i povoljan i predvidljiv porezni tretman transakcija, razvijeni instrumenti otklanjanja rizika, razvijena infrastruktura te potencijal za razvoj IT i savjetodavne industrije.

“Za financijsko središte geografija više nije toliko bitna kao ranije kad je pojam ‘financijsko središte regije’ imao smisla. Danas se transakcije mogu organizirati bilo gdje te preuzimanje Ljubljanske burze od strane Zagrebačke nije dovelo do nikakvih pozitivnih efekata”, navodi Adrović.

U nastavku događanja održana je panel rasprava naziva „Banke između pandemije i eurozone“ na kojoj su se sudionici dotaknuli ključnih izazova koji se nalaze pred bankovnim sektorom u nadolazećem razdoblju – od problematike uvođenja eura, preko regulative i kreditiranja do digitalizacije.

“Morali smo se interno prilagoditi, no sve vrijeme smo bili dostupni klijentima i bez obzira na situaciju uspjeli ostvariti dobre rezultate. Vidjeli smo da je gospodarstvo otporno i nemamo velik negativan utjecaj, a pozitivu su nam donijele i lanjska i ova turistička sezona. Relativno brzo ćemo se kao banka vratiti na razinu prije korone”, komentirao je Christoph Schöfböeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, ističe kako su i njih izvanredne okolnosti nagnale na promjene, unapređenja brzine uručivanja i boljim učincima za korisnike. “Sve je to dovelo do povijesno dobrih rezultata. Što se tiče izlazaka iz moratorija, oko 90 posto kredita izašli su iz moratorija. Kriza je katalizirala promjene i sve što su banke planirale ionako napraviti učinile su ranije čime smo pokazali sposobnost prilagodbe”, kaže Badurina.

Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomske i tržišne analize u Zagrebačkoj banci napominje kako su banke pomagale i poduzetnicima i državi i kako su u kriznim situacijama pokazali stabilnost.

“Među prvima smo izašli sa smanjenjem kamata, s dva nova programa za COVID kredite i programima za poljoprivredu. To se pokazalo uspješnim na tržištu, povećavali smo alokaciju nekoliko puta i već smo na 53 posto zadnje alokacije koju smo dobili. Sva ta aktivnost povećala je broj zahtjeva višestruko, bilo ih je više od 12.000 što je za nas bio ogroman broj˝, objašnjava Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka upozorava pak na sve što je pred nama zbog uvođenja eura. “Predstoji nam ogromna zamjena novčanica i kovanog novca, 6 milijardi eura ćemo mijenjati i to u kratkom roku. Što se tiče bankomata, za sada tražimo načine koji nisu jako skupi tako da je naša želja to učiniti drugačije u suradnji s regulatorom", poručio je Adrović.

Hrvoje Dolenec kaže kako trenutno projekcije i stav o inflaciji koja je glavni pokretač šušura ne bi trebala dovesti do rasta kamatnih stopa, no rizici koji će se posljedično tome pojaviti mogli bi na to utjecati.

Christoph Schöfböeck pak navodi da se treba mijenjati u smjeru sve većeg korištenja digitalnih tehnologija, a smatra da će i blockchain tehnologija u tome imati veliku ulogu, dok za većinu kriptovaluta predviđa da će potpuno nestati. Marko Badurina pak upozorava kako je trend napuštanja poslovnica i prelaska na digitalne kanale sveprisutan globalno.

Marijana Oreb napominje kako su već u 2020. omogućili korisnicima lakši pristup uslugama i sve više idu prema punoj digitalizaciji. ˝I dalje ćemo biti fokusirani na pomoć poduzetnicima, a u pripremi su i natječaji za program oporavka˝, ističe Oreb.