HUB Pregled 2/2020 preuzmite ovdje
U jeku koronakrize u ožujku i travnju, hrvatski građani poklonili su povjerenje hrvatskim bankama i štednji u kunama. Bijeg iz rizičnijih oblika imovine odnosno povećana sklonost držanju depozita doveli su do rasta ukupnih depozita građana kod banaka za više od 6 milijardi kuna od prosinca 2019. do travnja 2020. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2%. U isto vrijeme, udjel deviznih depozita blago je smanjen s 63,6% na 63,5%. Time je još jednom potvrđena važnost stabilnih banaka u kriznim vremena.
Prije koronakrize, zaključno s mjesecom ožujkom, moglo se primijetiti ubrzanje rasta stambenih kredita. Njihova je godišnja stopa rasta (8,4%) nakon duljeg razdoblja gotovo dostigla rast gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%) u ožujku. Iako je mjesec travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7%.
Kod obje najvažnije vrste kredita zadržan je trend rasta udjela kredita u domaćoj valuti. Udjel kunskih kredita bez valutne klauzule u ukupnim gotovinskim kredita povećan je od kraja prosinca 2019. do kraja travnja 2020. sa 75% na 76,1%, a u ukupnim stambenim kreditima sa 30,5% na 30,6%. Niži udjel čistih kunskih kredita u stambenim kreditima posljedica je njihove dulje ročnosti odnosno nedostatka dugoročnih kunskih izvora za financiranje kredita.
Slika koju ističemo u uvodu usredotočena je na događaje u vrijeme vrhunca koronakrize u travnju. Neto kreditne transakcije prikazuju stvarne kreditne tokove – novoodobrene kredite umanjene za otplate, korigirano za utjecaje vrednovanja kao što su tečajne razlike i ispravci vrijednosti. Slika prikazuje očekivani rast kreditiranja države u ožujku i travnju. To je posljedica naglo naraslih potreba za financiranjem deficita državnog proračuna uslijed koronakrize. U isto vrijeme, kreditni tokovi prema privatnom sektoru ušli su u negativno područje. Međutim, treba uočiti jednu bitnu razliku. Varijacija neto kreditnih tokova prema sektoru poduzeća ne odudara od ranije zabilježenih varijacija, kao u srpnju i rujnu 2019. Na slici se također vidi veliki uzlet kreditiranja poduzeća u ožujku, što znači da su banke u početku koronakrize odgovorile na povećanu potražnju poduzeća za kreditima. S druge strane, građani su prirodno zaustavili traženje kredita u uvjetima zatvaranja i neizvjesnosti izazvane pandemijom. Da nije bilo nezadovoljene potražnje za novim kreditima u tom segmentu svjedoči i podatak da su se prekoračenja po tekućim računima nastavila smanjivati u prva četiri mjeseca 2020. (tablica u nastavku). Vladine mjere financiranja ostanka na poslu sigurno su pomogle amortizirati socijalni udar koronakrize.
Učinci krize nisu se mogli osjetiti do kraja ožujka te se kvaliteta kreditnog portfelja početkom godine nastavila poboljšavati. Omjer loših kredita (NPL) smanjen je s 5,52% na 5,36% u prvom tromjesečju prije svega zahvaljujući poboljšanju kakvoće portfelja kredita trgovačkim društvima. Unatoč tome, operativni rezultat banaka počeo se značajno pogoršavati u istom razdoblju. Neto dobit svih banaka od 1,07 milijardi kuna bila je za 22,9% niža nego u prvom tromjesečju 2019. Neto kamatni prihod pao je za 3,7%, neto prihod od provizija i naknada za 6,3%, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za čitavih 10%. Kao što je prikazano na Slici 31 u nastavku Pregleda, početak pogoršanja rezultata početkom godine uzrokovao je pad izglađenog 12-mesečnog povrata na prosječni kapital s 9,8% na 9,3%.
U isto vrijeme, poboljšanje kreditnog portfelja dovelo je do izdvajanja značajno manjeg iznosa rezervacija do kraja prvog kvartala. To znači da će povećanja rezerviranja uslijed posljedica koronakrize, koja predstoje u preostalom dijelu ove godine, vrlo brzo potisnuti ukupnu dobit prema dolje, vrlo vjerojatno i u negativnu zonu. Međutim, treba podsjetiti da hrvatske banke imaju jednu od najviših stopa ukupnog kapitala u svijetu (Slika 34 u nastavku Pregleda). Na kraju prvog tromjesečja stopa je iznosila 23,4%. Premda nešto niža nego potkraj 2019., ova stopa se i dalje nalazi na blago rastućem trendu kapitalizacije banaka.
Ona ujedno jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da s jedne strane pruže sigurnost depozitima klijenata, a s druge osiguraju kreditnu podršku perspektivnim projektima hrvatskih poduzeća, iako uvjeti bankarskog poslovanja nisu normalni kada ne postoji mogućnost pokretanja postupaka prisilne naplate, a moratoriji na otplate masovno se odobravaju. Prema podacima HNB-a na dan 10. svibnja, od 42 325 zahtjeva građana za odobrenje moratorija odobreno je 20 607 ili 48,7%. Odbijeno je svega 1 934 ili 4,6%, a ostali su bili u obradi. Istovjetni omjeri kod trgovačkih društava su 47,4% i 3,4%.