Teritorijalna rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti potvrđuje značajne regionalne razlike u svim bitnim indikatorima, što objašnjava razlike u bruto domaćem proizvodu po stanovniku i razini nezaposlenosti
U Slavoniji i Baranji samo 20,8% odraslih stanovnika vidi prilike za pokretanje poslovnog pothvata dok je prosjek za Hrvatsku 33,1%
Vukovar, 23. svibnja 2019. - GEM istraživanje u 2018. godini potvrdilo je do sada prepoznate trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj, ali je upozorilo i na neke nove pojave - percepcija o prilikama stagnira, a očekivanja novog zapošljavanja od 10+ zaposlenika među „odraslim“ poduzećima su pesimistična: percepcija o prilikama u 2018. godini zadržava se na 33,1%, nakon porasta sa 24,6% u 2016. godini na 33,6% u 2017. Razlika između Hrvatske i EU još uvijek je vrlo velika (33,1% vs. 44,2%) što govori i o značajnoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim namjerama - u 2018. i 2017. godini je na prvom mjestu, u 2016. godini na 2. mjestu, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike. Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. U 2018. godini prvi puta se u GEM istraživanju koristi kompozitni indeks snage poduzetničke okoline - NECI (National Entrepreneurship Context Index). NECI se sastoji od 12 komponenti između kojih se Hrvatska pozicionira kao najlošija u EU u čak njih 7: porezi i regulativa, vladini programi, obrazovanje za poduzetništvo, transfer R&D, poslovne usluge, barijere ulasku na tržište, kulturne norme. Hrvatska je na zadnjem mjestu od 18 zemalja na NECI skali uz Mozambik, Panamu i Portoriko, dok je najbolje ocijenjena poduzetnička okolina u Nizozemskoj.
Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno u prostoru Poslovno-inovacijskog centra BIC Vukovar, u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta.
Više informacija o zaključcima pronađite ovdje.
Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof. dr. Slavica Singer istaknula je da se regionalne razlike u poduzetničkoj aktivnosti reflektiraju na razinu ekonomske razvijenosti te da zahtijevaju usklađene politike regionalnog razvoja: „Hrvatska sudjeluje u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva (Global Entrepreneurship Monitor) od 2002. godine, što omogućava uvid u trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj. Najveće prepreke su u ne-činjenju i to u području radikalnih intervencija u regulatorni okvir, u eliminiranju barijera ulaska na tržište, u obrazovanju za poduzetničke kompetencije i u stvaranju uvjeta za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Teritorijalna rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti potvrđuje značajne regionalne razlike u svim bitnim indikatorima, što objašnjava razlike u bruto domaćem proizvodu po stanovniku i razini nezaposlenosti). U Slavoniji i Baranji samo 20,8% odraslih stanovnika vidi prilike za pokretanje poslovnog pothvata (prosjek za Hrvatsku je 33,1%, dok u Dalmaciji i Istri, Primorju i Gorskom Kotaru čak oko 45% stanovnika vidi prilike za poslovni pothvat. To se vidi i u intenzitetu poduzetničke aktivnosti: u Slavoniji i Baranji postotak pokrenutih poslovnih pothvata na 100 odraslih stanovnika je 6,6%, prosjek Hrvatske je 9,6%, a u Dalmaciji 14,4%. Ovakve regionalne razlike u poduzetničkoj aktivnosti reflektiraju se na razinu ekonomske razvijenosti, te zahtijevaju usklađene politike regionalnog razvoja.“
U uvodnom dijelu događanja uzvanicima su se u ime organizatora obratili g. Ivan Sarić, pravni savjetnik Regionalnog ureda HUP-a, gđa. Ivana Mujkić, zamjenica gradonačelnika Grada Vukovara, gđa. Zrinka Čobanković, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije te gđa. Ana Mandac pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, glavnog financijskog sponzora GEM istraživanja u Hrvatskoj.
Ivan Sarić, pravni savjetnik Regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca Osijek izjavio je: „Izuzetno nam je drago što smo i ove godine podržali GEM istraživanje, koje omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj. Također, ponosni smo na činjenicu što se predstavljanje istraživanja održava u Gradu Vukovaru.“
Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta RH naglasila je: „Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta podržava projekt „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku, a rezultati istraživanja su od velike koristi za stvaranje što kvalitetnijeg poduzetničkog okruženja koje osigurava gospodarski rast. Smatram da je ključno uspostaviti komunikaciju, koja će biti bez šumova i pretjeranog kritiziranja i koja će cijelo društvo potaknuti na inovativnost i ulaganje u poduzetništvo.“
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije, Zrinka Čobanković, napomenula je: „Vukovarsko-srijemska županija već niz godina bilježi pozitivni pomak prema broju ljudi koji se bave poduzetništvom te ostvaruju prihod od poduzetničkih aktivnosti. Pred nama su još mnogi izazovi, a cilj je stvoriti što kvalitetnije poduzetničko okruženje te potaknuti poduzetnike na korištenje EU sredstava. Važno je da poduzetnici budu inovativni te na taj način konkuriraju na tržištu.“
Ivana Mujkić, zamjenica gradonačelnika Grada Vukovara, naglasila je: „Vukovar je drugi grad u Hrvatskoj prema ulaganju u poduzetništvo te smo izuzetno ponosni na činjenicu da naš grad stvara poticajno i kvalitetno poduzetničko okruženje. Zahvaljujemo profesorici Slavici Singer na inicijativni da se predstavljanje istraživanje održi u Vukovaru te čestitam na kvalitetnom radu i provođenju GEM istraživanja.“
Nakon predstavljanja GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava „Što čini Hrvatsku i Slavoniju (ne)poduzetničkom zemljom?“, koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. U raspravi su sudjelovali poduzetnici te predstavnici bankarske industrije i lokalnih institucija: Ilija Cota, direktor Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačva d.d., Jakov Krešić, direktor Regionalnog centra Hrvatske poštanske banke u Osijeku, Tamara Mikulić, voditeljica Humanitarne udruge Duga Vukovar i Zrinka Šesto, suvlasnica solarnog - elektro turističkog broda u Vukovaru.
Ilija Cota, direktor Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, napomenuo je: „Zadovoljstvo mi je prisustvovati ovom događanju koje se održava u Vukovaru. Smatram da je jedan od najvažnijih zaključaka ovog istraživanja činjenica da poduzeća u Hrvatskoj imaju relativno dobru tehnološku opremljenost poduzeća, ali nema novih proizvoda s kojima se konkurira na tržištu. Naša agencija je do 2018. godine djelovala kao trgovačko društvo te smo imali prilike susresti se s problemima poduzetnika. Smatram da je ključan problem nedostatak kvalitetne poduzetničke okoline. Regulatorni okvir nije dovoljno jednostavan za poduzetnike te ne ispunjava dovoljno svoju svrhu, a to je služba poduzetnicima. Također, postoji nedostatak kvalitetne suradnje između znanosti i poduzetnika te nedovoljna edukacija u području poduzetništva.“
Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačva d.d., istaknuo je kako je vrlo važno kvalitetno motivirati zaposlenike: „Naša tvrtka prošla je kroz predstečajno razdoblje, ali smo uz upornost, volju i znanje pronašli način za novu fazu u kojoj poslujemo uspješno. Put do inovativnog proizvoda zahtijeva kvalitetno poznavanje postojećih proizvoda kako bi tvrtka mogla postati inovativna. Smatram da smo mala zemlja te da ne možemo postavljati svjetske trendove, ali zato je važno da uz kvalitetan proizvod postoji i jednako kvalitetan marketinški plan koji će brendirati tvrtku i njezine proizvode. Važno je povezati znanost i poduzetništvo jer na taj način tvrtka prepoznaje metode motiviranja i upravljanja zaposlenicima, što je neophodno za uspješno poslovanje. Naša tvrtka bavi se edukacijom svih zaposlenika jer svakom zaposleniku mora biti jasno na koji način može napredovati. Shodno tome, trenutno nemamo problema s pronalaskom radne snage. No, na neki način nedostatak radne snage u Hrvatskoj je dobar zato što poslodavci moraju kontinuirano stvarati bolje uvjete zaposlenicima, kako bi bili konkurentni na tržištu rada.“
Jakov Krešić, direktor Regionalnog centra Hrvatske poštanske banke u Osijeku, istaknuo je edukaciju kao ključan čimbenik razvoja poduzetništva: „Rezultati istraživanja ukazuju na nisku razinu ocjene edukacije poduzetnika te smatram kako je to jedan od ključnih čimbenika gospodarskog i poduzetničkog razvoja. Financijska pismenost je vrlo niska kod mladih te je potrebno što prije obrazovanje iz tog područja uvesti u sve razine školstva. Na taj način bi se razvila mogućnost stvaranja educiranih poduzetnika, koji će kvalitetno upravljati svojim poduzećem. Uz kapital i regulativu, edukacija je neophodna za razvitak poduzetništva u Hrvatskoj.“
Tamara Mikulić, voditeljica Humanitarne udruge Duga Vukovar, objasnila je razloge stvaranja humanitarne udruge: „U radu naše Udruge postoje mnoge sličnosti s poduzetničkim tvrtkama. Prije svega, Udruga je osnovana zbog uočene prilike da se pomogne zajednici. Kada „osjetiš“ situaciju u kojoj možeš nešto napraviti za ljude, jednostavno moraš nešto poduzeti. Vjera i želja za promjenom nas kontinuirano potiče da nastavimo s radom Udruge.“
Zrinka Šesto, suvlasnica solarnog - elektro turističkog broda u Vukovaru, istaknula je: „Mi smo odlučili baviti se turizmom u županiji koja nije turistička te je to samo po sebi bio ogroman izazov. Napustili smo realni sektor, koji zbog svoje sporosti onemogućava napredak te smo odlučili otvoriti svoje poduzeće. Prepoznali smo potencijal u memorijalnom turizmu te uz suradnju s ostalim tvrtkama stvorili prvi elektro-brod koji koristi solarnu energiju. Inovativnost je ključna za napredak, a uz nju je jednako važna i kvaliteta proizvoda. Sve je to moguće uz kvalitetnu pripremu poduzetničkog pothvata te adekvatnu edukaciju.“