Najbolje banke preko kojih ćete obavljati plaćanja i druge financijske transakcije bit će one koje će to raditi najjednostavnije, koje će najbolje znati procijeniti vaše potrebe (temeljem podataka koje stalno prikupljaju dok ih koristite) i koje će, svojom ugrađenom (i sve češće umjetnom) inteligencijom – i vas učiniti pametnijima.
Direktiva o platnim uslugama jedan je od najsnažnijih katalizatora digitalne transformacije financijskih usluga u Europskoj uniji – glavni cilj bio je potpuno pojednostaviti komunikaciju ljudi s bankama i svima ostalima koji se bave ili će se baviti novčanim poslovima. Platne usluge obavljaju se puno učinkovitije uz višu razinu sigurnosti. Riječ je o promjeni potaknutoj europskim propisom koji je od rujna 2019. u punoj snazi. Uredba PSD2 koja je u Hrvatskoj transponirana u Zakon o platnom prometu (ZPP), propis je koji je ljude i banke i sve one koji žele konkurirati bankama, povezao s nizom novih aplikacija i na razne, do tada nezamislive ili bar do sada neizvedive načine. Ključ svega toga je nešto što se zove (svima) otvoreno sučelje za programiranje aplikacija – Open API (na engleskom: Open Application Programming Interface).
..............................................................................................................................................................
Pametnije financije
Otvoreno sučelje za programiranje aplikacija može se koristiti na vrlo kreativne načine, uporabom podataka iz više izvora i kombiniranjem najrazličitijih (i ne samo financijskih) usluga. Kako ćete se koristiti tom tehnologijom, ovisi, naravno, o tome što želite postići. Recimo, želite kupiti novi automobil. Postoje modeli koji vam se sviđaju, no izbor je ograničen količinom novca kojim trenutno raspolažete na svom bankovnom računu. Kako biste dobili najveću vrijednost (najbolji mogući auto) za svoj novac - morate dobro istražiti tržište. U tome će vam pomoći aplikacija za vaš pametni mobitel. Pretražit će kataloge proizvođača, "prelistati" društvene mreže kako bi vidjeli što o pojedinom modelu automobila govore ljudi koji su ih već kupili, analizirat će ponude banaka u potrazi za kreditom s najpovoljnijim uvjetima – čak će obaviti i samu transakciju: naručiti će auto i s vašeg računa u banci prebaciti novac na račun trgovca automobilima koji prodaje model koji želite kupiti. U aplikaciji će biti i adresar servisa, praonica i benzinskih crpki s kartom na kojoj će biti predočeni oni servisi i praonice koji su najbliži kvartu u kojem stanujete ili u kojem radite. Uz to, aplikacija će pojednostaviti i obavljanje tehničkog pregleda kao i samu registraciju vaše nove jurilice. Sve se to može izvesti s novim sučeljem za programiranje aplikacija za mobitele. Štoviše, ta tehnologija omogućava sinkronizirani rad većeg broja aplikacija pri čemu je nebitno tko je te aplikacije proizveo, a jednako je nebitno i to u kojoj banci držite svoj novac. Najbolje aplikacije kojima ćete obavljati plaćanja i druge financijske transakcije bit će one koje će to raditi najjednostavnije, koje će najbolje znati procijeniti vaše potrebe (temeljem podataka koje stalno prikupljaju dok ih koristite) i koje će, svojom ugrađenom (i sve češće umjetnom) inteligencijom – i vas učiniti pametnijima.
..............................................................................................................................................................
Ekonomija aplikacija
Gdje su u svemu tome banke? Iako se u početku digitalizacije, činilo da banke ne shvaćaju ozbiljno sve posljedice koje donose nove tehnologije, danas možemo reći kako je ta predodžba bila tek privid. Banke su pomno pratile što se događa i danas su u samom središtu revolucije financijskih usluga – okružene doslovno svim (malim i velikim tehnološkim ali i raznim drugim tvrtkama) koji žele biti prva točka za komunikaciju u obavljanju danas pretežno ili isključivo bankovnih usluga. Aplikacija koju smo opisali još ne postoji, no mnoge navedene funkcionalnosti već su ugrađene u neke bankovne aplikacije za pametne mobitele i aplikacije koje nude razne male financijsko-tehnološke (tzv. fintech) tvrtke. Dolaskom revidirane Direktive o platnim uslugama nije se otvarao i nije se reformirao samo europski - već posljedično, i na temelju sličnih propisa na američkom kontinentu i u Aziji – i globalni financijski sektor. Riječ je o postupnom ali i sve bržem stvaranju potpuno nove, planetarno proširene "aplikacijske ekonomije". Inteligentan softver za upravljanje financijskim uslugama automatski će (jednim klikom) prebacivati novac između žiro i tekućih računa, između banaka pa i između raznih aplikacija.
..............................................................................................................................................................
Poslovni modeli
Banke u tom novom svijetu pametnih aplikacija mogu funkcionirati ili kao dobavljač financijskih usluga ili kao platforme koja će funkcionirati kao svojevrsne društvene mreže klijenata. Banka kao dobavljač financijskih usluga funkcionira kao "dućan" aplikacija u kojem uz svoje usluge nudi i usluge drugih ponuđača usluga pa i kombinacije i integraciju tih usluga. Banka kao platforma funkcionira kao tehnološka tvrtka koja nudi (i naplaćuje) svoje programsko sučelje drugima koji osmišljavaju usluge za krajnjeg korisnika. Najveći broj banaka odlučuje se za kombinaciju navedenih modela – bit će i društvene mreže i dobavljači aplikacija jer na taj način istodobno dobivaju najbolje iz ta dva svijeta. Postaju atraktivnije svojim klijentima jer im mogu ponuditi veći izbor rješenja i istodobno mogu osnažiti svoj položaj forsiranjem usluga u kojima su i do sada bile dobre i koje sada mogu ponuditi puno širem tržištu – klijentima svih drugih banaka, a ne samo klijentima koji imaju otvoren račun kod njih. Banke koje će biti spremne na kombiniranje svojih usluga i usluga koje stvaraju financijsko-tehnološke tvrtke temeljem pristupa podacima o njihovim klijentima, banke su koje će biti najprivlačnije potencijalnim novim korisnicima.
..............................................................................................................................................................
Generatori promjena
Revoluciju financijskih usluga potiče nekoliko istodobnih faktora. Prvi faktor je potražnja, ili preciznije rečeno, drugačija očekivanja mlađih, digitalno pismenih generacija. Oni žele banku koja brzo reagira i koja stalno radi na njihovoj "frekvenciji" – banku koja je u stanju pružiti kvalitetu usluga kakve su navikli dobivati od velikih telekomunikacijskih i internetskih tvrtki. Žele banku koja će im pojednostaviti baratanje novcem tako kako je to učinio Uber s taksi prijevozom, i Airbnb s turističkim smještajem. Drugi faktor su već navedene promjene u propisima, a treći su faktor pojava sustava koji ne mare za propise i koji su stvorili svoje, od postojećeg svjetskog financijskog sustava neovisne ekosustave za obavljanje transakcija. Bitcoin je tu najpoznatiji primjer.
..............................................................................................................................................................
Na svakom kanalu
U novom digitaliziranom svijetu u kojem živimo, stupanj prisutnosti putem mreže nad mrežama najvažnija je mjera konkurentnosti poslovanja u kojem se mnoštvo potencijalnih dobavljača proizvoda i usluga natječe za pristup do svakog pojedinog korisnika i njegovih osobnih podataka, a sve zato da bi što brže i što bolje udovoljili njegovim specifičnim potrebama. Pristup podacima klijenata, podacima o tome što kupuju, kada kupuju, s koliko novca raspolažu, koje financijske usluge koriste, a koje izbjegavaju bit će i dalje dobar izvor prihoda svima koji će znati kreativno iskoristiti te informacije. Zaštita privatnosti tih podataka zadaća je na kojoj svi – regulator, banke i tehnološke tvrtke, intenzivno rade i nešto je na čemu treba i dalje stalno raditi, no svaka banka i svaka financijsko-tehnološka tvrtka koja je danas spremna za novu eru poslovanja koristeći sve komunikacijske kanale, već je u prednosti. Hrvatske banke su spremne, što se vidi iz ponude njihovih novih platnih usluga i sve većeg broja njihovih mobilnih financijskih aplikacija.
.............................................................................................................................................................
Što je PSD2
Revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije, PSD2 (Payment Services Directive 2) propis je koji bankama koje rade u Europskoj Uniji dopušta ustupanje podataka na standardiziran i siguran način, kako bi ih, koristeći Internet, mogle koristiti i druge autorizirane organizacije i tvrtke. Podaci koje banke imaju raznovrsni su, a riječ je o informacijama kao što su adresa i radno vrijeme neke poslovnice, opis pojedinih bankovnih proizvoda, lokacije bankomata, pa sve do podataka o pojedinim transakcijama na svim računima svih klijenata. Banke čuvaju podatke o našim računima i kreditima, o tome kako plaćamo režije, koliko i gdje podižemo gotovine, gdje smo i kako osigurani, kako i koliko štedimo, itd. Prema PSD2 uredbi, svi ti podaci sada su dostupni i drugim tvrtkama koje ih mogu koristiti za izradu vlastitih, novih financijskih proizvoda. Podaci su dostupni isključivo prema željama, odobrenjima i ugovorima između klijenata i banaka. Tehnologija koja se koristit za razmjenu podataka prema direktivi PSD2 mora biti snažno sigurnosno zaštićena, a sve tvrtke koje žele s tim sučeljem pristupati podacima klijenata banaka, moraju biti posebno certificirane i licencirane od regulatora. Uz to, važno je naglasiti, nitko tko se koristi uslugom za zadavanje platnih naloga, utemeljenom na PSD2 direktivi, ne treba davati podatke koji ga identificiraju.
..........................................................................................................................................................
Revolucija u plaćanjima
Drugo područje u koju je PSD2 uredba donijela velike promjene su plaćanja. Prije, kad biste nešto kupili preko neke stranice na internetu ta tvrtka bi kontaktirala tvrtku administratora plaćanja koja bi onda stupila u kontakt s kartičarskim kućama (primjerice, s Mastercardom) kako bi se novac za tu transakciju uzeo s vašeg tekućeg računa. U novom sustavu to se događa tako da se novac uzima izravno s vašeg računa, bez puno gnjavaže s upisivanjem broja računa ili broja kartice i korisničkih imena i lozinki. To je brže i jeftinije, jer se tako zaobilaze mnogi posrednici od kojih svaki zaračunava svoju proviziju. Banka potvrđuje transakciju bez upletanja tih drugih organizacija. Međutim, dosta toga ovisi o kvaliteti korisničkog iskustva i povjerenju korisnika. Kartična industrija je dugo gradila povjerenje sa svojim korisnicima, dok se različiti pružatelji usluga u PSD2 kontekstu (PISP, AISP) ovdje tek moraju dokazati. Današnja mobilna plaćanja i dalje se temelje na kartičarskim shemama, samo izbacuju korištenje plastike, odnosno mobitel zamjenjuje plastiku. PSD2 cilja da se u plaćanjima izbaci što je više moguće posrednika (iako se kroz direktivu uvode novi posrednici PISP i AISP) te pri tome gleda i kako umanjiti utjecaj kartičarskih kuća. Postoji i inicijativa na EU razini, tzv. shema SEPA Instant Payment koja bi omogućila da se sredstva u okviru EU prenesu bilo kada za nekoliko sekundi što će svakako ubrzati određena plaćanja i potencijalno uvesti nove usluge.
..........................................................................................................................................................
SIP – SEPA INSTANT PAYMENTS
Nova platna shema u plaćanjima
Europsko platno vijeće (EPC) je udovoljavajući novim zahtjevima na tržištu plaćanja izradilo pravila i formate za novu platnu uslugu – SEPA instant kreditni transfer (SIP). Hrvatska financijska zajednica - HNB, FINA i banke, su po uzoru na tu EPC platnu shemu u eurima izradili vlastitu shemu SEPA instant plaćanja u kunama. Tu je najvažnije reći da se svaki instant kreditni transfer izvršava isključivo po nalogu platitelja. Sustav za instant plaćanja u kunama dostupan je stalno, 24 sata, sedam dana u tjednu, tijekom cijele godine. Omogućava prijenos sredstava u istoj ili između različitih banaka u razdoblju od maksimalno deset sekundi, a ciljano vrijeme izvršenja same transakcije je dvije do tri sekunde. Maksimalan iznos koji se može prenijeti koristeći SIP shemu je 100 tisuća kuna. Primatelj sredstava – a to može biti druga fizička osoba, trgovina, komunalno poduzeće, država, druga banka - može odmah raspolagati sredstvima, što omogućava trenutnu isporuku robe ili usluga. SIP je usluga koja će zamijeniti plaćanja gotovim novcem i karticama. U potpunosti je digitalizirana, ugovara se s poslovnom bankom, pruža maksimalnu zaštitu podataka o platitelju i primatelju i bit će dostupna u brojnim bankarskim aplikacijama za mobitele.
.............................................................................................................................................................................................
Registar posrednih identifikatora računa
Kako bi se postiglo brzo, jednostavno i sigurno zadavanje platnih naloga, bankovna zajednica u Hrvatskoj zatražila je Financijsku agenciju (FINA) izradu posebnog registra koji će to omogućiti. Riječ je o Registru posrednih identifikatora računa (RPIR). To je sustav koji omogućuje povezivanje potrebnih podataka o strankama u transakciji s njihovim brojem računa, tzv. IBAN brojem. Drugim riječima, da bismo platni nalog zadali brzo i jednostavno, ne moramo upisivati 21 znamenku IBAN-a, ime i prezime, adresu itd. već sve te podatke možemo zamijeniti PIR-om. Posredni identifikator računa može biti broj mobitela, adresa e-pošte ili osobni identifikacijski broj – ili sva ta tri podataka. Korištenjem RPIR-a platitelj ne mora znati podatke, ni broj računa primatelja. Dovoljno je da mu primatelj kaže broj telefona (ili neki drugi posredni identifikator) koji je registrirao preko svoje poslovne banke i koji koristi u svrhu primanja plaćanja. Trenutno se razmatra i jedinstveno rješenje na nivou Hrvatske za trgovce – tu je riječ o standardizaciji QR koda za potrebe instant plaćanja. Pristup RPIR sustavu je opcionalan i za banke i za korisnike platnih usluga. Korisnici platnih usluga pristupaju podacima iz RPIR-a posredno tj. preko svoje banke, koja mora biti sudionik RPIR-a. Prepoznavanje i autorizacija korisnika usluge plaćanja vrijediti će u dućanima, taksijima, kafićima, za plaćanje komunalnih usluga, poreza - svugdje gdje primatelj sredstava želi biti u RPIR-u i gdje se radi o uslugama koje potpadaju pod standard plaćanja SIP (SEPA Instant payment) koji omogućuje prijenos sredstava u najviše deset sekundi, s jednog računa na drugi, tijekom cijelog dana, svih dana u godini. Financijska agencija je napisala Pravilnik i Operativne upute o tome kako se RPIR koristi, u kojem su opisane sva prava i obaveze sudionika RPIR-a. Cilj je da se uporaba posrednog identifikatora računa s vremenom proširi sa SEPA Instant Payments usluga i na sve druge platne usluge. Ako se ipak dogodi nešto loše s nekom transakcijom, banka bi, ako je riječ o njenom propustu, to trebala nadoknaditi, a ako se slučaj svede na zlouporabu podataka – to onda spada pod drugu uredbu Europske Unije, Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR), koja vam omogućuje da se žalite Agenciji za zaštitu osobnih podataka.