Zagreb, 28. ožujka 2023. – Povodom Svjetskog, odnosno Europskog tjedna novca u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje održana je konferencija „Financije za nove generacije“. Cilj konferencije je bio razmijeniti iskustva o provođenju aktivnosti iz područja financijske pismenosti u obrazovnom sustavu. Kao temelj za raspravu, predstavljeni su i rezultati istraživanja financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj koje je proveo Štedopis u suradnji s HUB-om.
Direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, uvodno je pozdravila sve prisutne te se zahvalila djelatnicima obrazovnog sustava: „Iskoristila bih ovu priliku posebno se zahvaliti svim djelatnicima obrazovnog sustava koji se bave temom financijske pismenosti i na taj način doprinose razvijanju financijskih znanja i odgovornom upravljanju novcem mladih“.
Predsjednica Štedopisa, Marina Ralašić predstavila je rezultate i glavne zaključke istraživanja financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj, nakon čega je održan i okrugli stol „Kako unaprijediti razinu financijske pismenosti mladih?“ na kojem se problematizirala važnost financijske pismenosti u obrazovnom sustavu. Okrugli stol je moderirao Ivan Hrvoje Maljković, savjetnik za odnose s javnošću HUB-a, a sudjelovali su Hana Bečirević, učenica u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu, Andrea Bosanac, učiteljica u Osnovnoj školi Kajzerica, Zvjezdana Kidrić, voditeljica Službe za financijsku pismenost u Ministarstvu financija, Martina Primorac Krmpotić, profesorica u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu te Sanjin Tomljenović, predsjednik udruge Financijski klub s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Cilj panel rasprave bio je odgovoriti na pitanje kako mlade zainteresirati za edukaciju iz područja financija, ali i kako ih potaknuti na pozitivne promjene u kontekstu odnosa prema novcu.
Zvjezdana Kidrić, voditeljica Službe za financijsku pismenost u Ministarstvu financija osvrnula se na rezultate istraživanja: „Odlično je da financijsko ponašanje i znanje imaju pozitivne pomake, međutim da bismo mogli biti u potpunosti zadovoljni treba nam i treća komponenta, a to je odnos prema novcu. Nažalost, i dalje emocionalno reagiramo kada je u pitanju novac, emocionalno ga trošimo te kupujemo impulzivno“. Kidrić objašnjava da se zato i na nacionalnoj razini radi na unaprjeđenju financijske pismenosti pa je tako 2015. donesen prvi Nacionalni strateški okvir za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača čime je prvi puta na jednom mjestu, pod koordinacijom Ministarstva financija, okupljen javni, privatni i neprofitni sektor. „Članovi te operativne radne grupe zajedničkim djelovanjem podupiru sustavno poboljšanje financijske pismenosti na području cijele Hrvatske“, objasnila je Kidrić.
„Postoji problem za kojeg bih rekao da se uopće ne spominje, a da je izuzetno bitan, a to je koncentracija svih edukacija, konferencija i radionica na Zagreb, Zagrebačku županiju te ostala makroregionalna središta. Postoje dijelovi Hrvatske u kojima učenici nemaju pristup ovakvim događajima niti informacijama. Primjerice i studenti koji u Financijskom klubu djeluju unutar projektne skupine Fintellingent tako da predaju financijsku pismenost, iako su tijekom akademske godine vrlo aktivni, ipak zbog sredstava, ali i vremena te obaveza ograničeni su većinom na Zagreb i okolicu. No upravo bi takve inicijative bile poželjne i u drugim gradovima“ zaključio je Sanjin Tomljenović, predsjednik udruge Financijski klub s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Martina Primorac Krmpotić, profesorica u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu navela je da se u radu s djecom primijeti velika zainteresiranost za teme financija. „Međutim, ono što zabrinjava su izvori preko kojih učenici dolaze do informacija. Kroz svoje predmete učenicima uvijek naglašavam da društvene mreže i njihovi vršnjaci nisu uvijek adekvatni izvori. Stručne i provjerene informacije koje donose mogućnost informiranog izbora trebaju tražiti kod stručnih osoba i na relevantnim mjestima. S druge strane, svi mi koji ih podučavamo toj temi, trebamo ih zainteresirati tako da im se područje financija prikazuje i približi na način koji je njima relativno blizak. Primjerice kroz projektnu nastavu gdje učenici provode istraživanja i sami dolaze do informacija i zaključaka“, pojasnila je Primorac Krmpotić.
„Učitelji i profesori bi trebali dobiti više prostora i više mogućnosti za edukaciju djece, a upravo ovakve inicijative mogu predstavljati dobar početak. Naravno, uz čitalačku i matematičku pismenost, financijska pismenost također treba dobiti veliku ulogu u društvu. Tako mi u osnovnoj školi Kajzerica imamo izvannastavnu aktivnost „Kultura financijske pismenosti“ pod nazivom „Štedograd“, a kroz koju vidimo da i djeca u osnovnoj školi znaju što je novac te zato smatram da s njima što ranije treba početi razgovarati o toj temi“, istaknula je Andrea Bosanac, učiteljica u Osnovnoj školi Kajzerica. Također, navela je da su u OŠ Kajzerica interes učenika za financijama potaknuli različitim igrama i kvizovima. „Kako je jedan učenik rekao, nemojte me učiti o nekom atributu, učite me što ću s novcima i kako ću ja to u životu raditi“, zaključuje Bosanac.
Hana Bečirević, potvrdila je da se u osnovnoj školi tema financijske pismenosti nije obrađivala, te dodaje „Čim sam došla u srednju školu i saznala za predmet vezan uz financijsku pismenost, znala sam da ću se prijaviti. Dio utjecaja na tu odluku su imali roditelji koji rade u financijskom sektoru, ali i neovisno o tome me zanima ta tema jer su financije nešto što me čeka i sva edukacija će mi koristiti za moju budućnost“. Također, navodi da interes za temu financija postoji i kod vršnjaka, posebice školskih kolega koji zaradom od ljetne prakse različito raspolažu – dio ih zaradu sprema kao štednju, a dio potroši odmah.
Kategorija
