Rijeka, 15. svibnja 2019. - GEM istraživanje u 2018. godini potvrdilo je do sada prepoznate trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj, ali je upozorilo i na neke nove pojave - percepcija o prilikama stagnira, a očekivanja novog zapošljavanja od 10+ zaposlenika među „odraslim“ poduzećima su pesimistična: percepcija o prilikama u 2018. godini zadržava se na 33,1%, nakon porasta sa 24,6% u 2016. godini na 33,6% u 2017. Razlika između Hrvatske i EU još uvijek je vrlo velika (33,1% vs. 44,2%) što govori i o značajnoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim namjerama - u 2018. i 2017. godini je na prvom mjestu, u 2016. godini na 2. mjestu, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.
Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. U 2018. godini prvi puta se u GEM istraživanju koristi kompozitni indeks snage poduzetničke okoline - NECI (National Entrepreneurship Context Index). NECI se sastoji od 12 komponenti između kojih se Hrvatska pozicionira kao najlošija u EU u čak njih 7: porezi i regulativa, vladini programi, obrazovanje za poduzetništvo, transfer R&D, poslovne usluge, barijere ulasku na tržište, kulturne norme. Hrvatska je na zadnjem mjestu od 18 zemalja na NECI skali uz Mozambik, Panamu i Portoriko, dok je najbolje ocijenjena poduzetnička okolina u Nizozemskoj.
Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno na riječkom Kampusu, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta.
U 2018. godini Hrvatska je sudjelovala 17. put u GEM istraživanju, a nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.
Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof. dr. Slavica Singer istaknula je da nakon 17 godina sudjelovanja u GEM-u nitko u Hrvatskoj ne može reći da ne znamo zbog čega ne uspijevamo stvoriti bolju poduzetničku i investicijsku klimu: „Najveće prepreke su u nečinjenju i to u području radikalnih intervencija u regulatorni okvir, u eliminiranju barijera ulaska na tržište, u obrazovanju za poduzetničke kompetencije i u stvaranju uvjeta za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Hrvatska ima relativno dobru tehnološku opremljenost poduzeća, ali nema novih proizvoda s kojima se konkurira na tržištu, pa se guši u „crvenom oceanu“ s brojnim konkurentima sličnih proizvoda. Uvođenje koncepta inovacijskih vaučera i raznih drugih vladinih programa za intenziviranje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora je obećavajući. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika Hrvatska je u vrhu EU, ali tu skrivenu komponentu poduzetničkog kapaciteta zemlje nedovoljno prepoznaju poslodavci. Poticajnim programima kompenzacija unutar poduzeća ta poduzetnička aktivnost zaposlenika bi vrlo djelotvorno doprinijela stvaranju novih proizvoda, a time i boljeg iskorištavanja uloženog u tehnološku opremljenost poduzeća i konkurentnosti.“
U EU ima u prosjeku 5 puta više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočene prilike, a u Hrvatskoj je tek 1,9 puta više takvih poduzetnika. Istovremeno, Hrvatska u razdoblju 2016.-2018. zadržava gustoću „odraslih“ poduzeća (broj “odraslih” poduzeća na 100 odraslih stanovnika) na razini od 4,2% što je tek 62% od EU prosjeka. Ovako niska razina prisutnosti „odraslih” poduzeća dugotrajna je karakteristika hrvatskog gospodarstva, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti, naglašava se u istraživanju.
U 2018. godini nastavljaju se već uočene pojave: Hrvatska ima značajnije više poduzeća koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Pokazatelj konkurentnosti (kombiniranjem podataka o pothvatima s inovativnim proizvodima i bez jake konkurencije) pozicionirao je Hrvatsku (s 24,6%) malo ispod EU prosjeka (27,7%). Zbog nedostatka novih proizvoda većina poduzeća još uvijek ne može izaći iz domaćeg tržišta „crvenog oceana“.
U 2018. godini 9,6% zaposlenika u Hrvatskoj imaju poduzetničku aktivnost unutar svog poduzeća, dok je prosjek za EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraživanju 7,6%. Iako se visoka razina poduzetničke aktivnosti zaposlenika ponavlja iz godine u godinu, još uvijek nije prepoznata kao važna komponenta poduzetničkog kapaciteta Hrvatske.
Hrvatska je još uvijek značajnije „muška“ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, na razini prosjeka EU zemalja. Razlika u poduzetničkoj aktivnosti ne proizlazi iz razlika u motivaciji ili iz razlika u uočavanju prilika, nego je rezultat kombinacije majčinstva, organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom na ženi) i kulturološkog konteksta.
Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima (poznaju nekog tko je pokrenuo poslovni pothvat u zadnje 2 godine) i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u naredne 3 godine.
Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija, te Istra, Primorje i Gorski Kotar. Najveći pad poduzetničke aktivnosti je u Lici i Banovini, gdje je i razina poduzetničke aktivnosti najniža, ali istovremeno se poboljšava motivacijski indeks. U cijelom promatranom razdoblju najniža pozitivna percepcija o prilikama je u regijama Lika i Banovina te Slavonija i Baranja, a najviša u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru i u Dalmaciji.
U 2018. godini prvi puta su analizirani i uspoređeni odgovori ispitanika o tome što misle o podjednakom životnom standardu za sve ljude: Hrvatska i Slovenija imaju podjednaku razinu odgovora koji podržavaju takav stav i u usporedbi sa šest zemalja dijele prvo i drugo mjesto, zatim slijedi Njemačka, Čile, Meksiko i na kraju je Poljska. Istovremeno, OECD-ove analize o povezanosti jednakosti i rasta bruto domaćeg proizvoda (blagostanja) pokazuju da kada se nejednakost u primanjima povećava, ekonomski rast pada. Daljnja istraživanje su potrebna za bolje razumijevanje povezanosti kulturoloških vrijednosnih odrednica i poduzetničkih namjera i aktivnosti, a time i ekonomskog rasta zemlje.
Promjenu stanja mogu osigurati usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade i svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti i rastu) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike).
U uvodnom dijelu događanja uzvanicima su se u ime organizatora obratili dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, red. prof., rektorica Sveučilišta u Rijeci, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, pokrovitelja medijske promocije rezultata te Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, glavnog financijskog sponzora GEM istraživanja u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci istaknula je da suradnja znanosti, sveučilišta i institucija vlasti u globalnom svijetu koji je jasno definirao koncept istraživanja i razvoja, i time artikulirao ideju da nema razvoja bez istraživanja - jest i potreba i nužnost: „Međutim, ključno je pitanje kako uspostaviti komunikaciju između tri sektora u kojima postoje duboke predrasude i nepovjerenje u druge. Gospodarstvo zamjera općenito javnim institucijama inerciju i sporo prilagođavanje, znanstvenici se boje da će suradnja razviti ovisnost istraživačkih aktivnosti o profitu čime će izgubiti autonomiju, a mnoge znanosti i razlog postojanja, a vlada se boji gubitka direktnog utjecanja na usmjeravanje društva. Kako bi se suradnja što prije uspostavila, umjesto uzajamnog osuđivanja koja je karika najslabija za loše rezultate u domeni istraživanja i razvoja, nužno je uspostaviti platformu za kvalitetnu komunikaciju i razumijevanje, koja će najprije motivirati a potom i usmjeravati suradnju.“
„Hrvatska udruga banaka ove godine obilježava 20. godišnjicu djelovanja, a kao jednu od najvažnijih tema i zadaća u 2019. izdvojili smo poticanje na raspravu o mjerama za brži gospodarski rast iz kuta financijskog sektora, u cilju povećanja investicija i kapitala za ulaganja u poduzetništvo i rasta održive kreditne potražnje. Kvalitetno i razvijajuće poduzetništvo uvjet je za uspješno gospodarstvo, a rezultati najnovijeg GEM istraživanja važni su za kreatore gospodarske politike i za sve nas koji sudjelujemo u pronalasku rješenja za brži rast i razvoj gospodarstva te društva u cjelini“, rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta RH naglasila je kako su rezultati istraživanja baza na temelju koje se možemo uspoređivati s drugim zemljama: „Važno je razumjeti potrebe poduzetnika kako bi se stvorili kvalitetni uvjeti za poslovanje. Naše Ministarstvo i Vlada RH kontinuirano rade na digitalizaciji usluga i administrativnom rasterećenju“.
Nakon predstavljanja GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava „Zašto i kako je Triple Helix suradnja moguća?“, koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci napomenula je da se Sveučilište trudi biti jedan od faktora koji će utjecati na poboljšanje uvjeta poduzetničkog okruženja i percepcije, ali uz zadržavanje akademskih vrijednosti.
Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije rekao je da je GEM istraživanje obvezna lektira za poduzetnike te napomenuo kako je dinamika povlačenja sredstava iz EU fondova definitivno usporenija od očekivane.
Zoran Stojanović, voditelj Službe odobravanja kredita, Erste&Steiermärkische Bank naglasio je da banke podržavaju projekte za koje procijene da je rizik niži, ali da su svakako spremne pomoći razvoju poduzetništva kroz prepoznavanje vrijednosti koje za to mogu imati kvalitetni start up-ovi.
Boris Popović, član Savjeta UniRi i predsjednik Savjeta za konkurentnost urbane aglomeracije Rijeka naveo je da je porezno opterećenje za poduzetnike 47 posto BDP-a, što nas svrstava među najviše u Europi, dok su nam istodobno javna uprava i pravosuđe bitno lošiji te je zaključio da Hrvatska ima bolje poduzetnike nego što ih zaslužuje.
dr. sc. Saša Zelenika, red. prof., predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje suradnje s gospodarstvom i širom zajednicom putem transfera znanja rekao je da je „oportunitetni trošak“ nečinjenja u kombinaciji s niskim ulaganjima u istraživanje i znanost zabrinjavajući te kako bi samo s ulaganjem od 3 posto BDP-a u taj segment postigli rast od 6 posto BDP-a i 13 posto izvoza.
Predrag Krndija, poduzetnik i vlasnik tvrtke Alius grupa iz Rijeke govorio je o okruženju za poduzetnike ocijenivši ga nestimulativnim, podsjetio je kako je svoju tvrtku gradio „korak po korak“ te zaključio da treba biti inovativan, kreativan i snalažljiv i odmaknuti se od društvene apatije da bi uspio.
Kategorija
