Nakon što je Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila svoje stavove o Prijedlogu Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u javnosti su uslijedile reakcije u kojima se banke proziva da misle samo na svoje profite te da su u priopćenju iznosile netočne podatke.

Želimo podsjetiti javnost na ono što brojni klijenti banaka s kojima prolazimo kroz ova krizna vremena već znaju. Pokušavajući olakšati situaciju u kojoj su se našli posebice dužnici u švicarskim francima, koja je posljedica svjetskih tržišnih kretanja, a ne nečije samovolje, banke su poduzele barem pet vrlo konkretnih poteza:

– produženje roka otplate kredita,
– otplata umanjenog iznosa glavnice (do 50%) u idućih 5 godina,
– odgođeno potraživanje uz fiksiranje tečaja CHF-a na 5,8 HRK za 1
   CHF u idućih 5 godina,
– odgoda otplate kredita (tzv. moratorij) na 6 mjeseci u slučaju gubitka
   prihoda ili smanjenih prihoda,
– a neki su klijenti iskoristili i mogućnost konverzije valute u euro.

Neupitno neistinita i netočna informacija je da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama. Nažalost, dovoljno puta ponovljenu laž počne se tretirati kao činjenicu te je to mogući razlog da je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku.

Ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. godine nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje.
No, vodeći računa o otplati kredita, banke nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente. Čak i danas kada je CDS Hrvatske ponovo u rastu, kamatne stope na kredite građanima uglavnom
ostaju na razinama prije krize. Prema ovih dana objavljenoj analizi Hrvatske narodne banke (HNB), kamate su se vratile na pretkriznu razinu.

Ujedno, protivimo se stalnim optužbama da banke ostvaruju neumjereno visoke profite neovisno o gospodarskom stanju zemlje. Povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka već je više od 5 godina ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe. Trenutni povrat od 3,5 % daleko je ispod cijene po kojoj se država zadužuje, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže razvoju gospodarstva ni oporavku državnih financija.

 
Još jednom pozivamo da se umjesto stalnog ponavljanja netočnih i paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, težište rasprave argumentirano usredotoči na konkretne nedostatke koje posljednje izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donosi.

Nažalost, prijedlozi izmjena ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u CHF kao što se tonajavljuje već suprotno – nepravično nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano
drastično manje anuitete.

Što se tiče mogućih utjecaja, ne samo na bankarski sektor nego i na društvo u cjelini, na posljedice promjena ovog Zakona jasno upozorava i HNB. Iako je u dosadašnjim izvještajima ovaj važan dio upozorenja ostao u drugom planu, HNB na kraju svoje analize kaže da bi "ukupan kumulativni učinak Zakona mogao biti mnogostruko veći" te bi to moglo "utjecati na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite"..."kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja".

Podsjećamo još jednom da je bankovni sustav osigurao stabilnost državnih i financija poduzeća tijekom već petogodišnje krize i jedan je od najbolje funkcionirajućih sustava u Hrvatskoj. Stabilnost i profitabilnost domaćih
banaka u interesu je klijenata, ali i cijelog društva, jer samo stabilne i profitabilne banke mogu štedišama i svim drugim klijentima omogućiti ostvarivanje osobnih i poslovnih ciljeva te jednostavan pristup financijskim
sredstvima.

Nitko odgovoran sasvim sigurno ne želi ishitrenim potezima onesposobiti banke da nastave podržavati državu, gospodarstvo i građane te se iskreno nadamo konstruktivnom nastavku rasprave o svim relevantnim promjenama
Zakona.

Kategorija