Započela je 24. znanstveno-stručna konferencija „Financijsko tržište“

Zagreb, 30. rujna 2021. – Započela je 24. znanstveno-stručna konferencija 'Financijsko tržište' koja se tradicionalno održava u Opatiji te okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki, koje su predvodnici na hrvatskome tržištu i imaju snažan potencijal za napredak.

Ove godine raspravlja se o ulozi bankarskog i nebankarskog financijskog sektora u post COVID-19 razdoblju i monetarnoj politici koja će imati iznimno važnu ulogu u procesu gospodarskog oporavka Hrvatske. Izlaganjem pozitivnih ideja i projekata koji osnažuju tržišta kapitala nastojat će se motivirati gospodarstvenike na ulaganje u inovacije i razvoj jer samo pozitivni trendovi uz veliki trud mogu potaknuti još kvalitetnija gospodarska kretanja.

Organizator konferencije je Hrvatska udruga banaka uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

„Bankarski i nebankarski financijski sektor imat će veliku u ulogu u post COVID-19 razdoblju. Pred brojnim smo izazovima, pogotovo u idućih godinu dana. Jedan od većih izazova s kojima se banke moraju suočiti je i proces prilagodbe IT sustava za uvođenje eura kao službene valute. Predviđene investicije banaka u ovome dijelu kreću se između 80 i 100 milijuna eura u idućih godinu dana“, izjavio je uvodno Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB).

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u svom je predavanju govorio o makroekonomskim projekcijama. „Unatoč stagnaciji u drugom tromjesečju, u trećem ćemo imati znatan rast i očekujemo da će stopa rasta ove godine biti viša od projekcija – 8,5 posto ove godine. Sve naše optimistične prognoze su zapravo bile slabe“, izjavio je guverner Vujčić ističući da se predviđa da će iduće godine rast iznositi 4,1 posto.

Kada je inflacija u pitanju, guverner je istaknuo kako manjak materijala i opreme utječu na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane. „Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima, te na mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena“, zaključio je guverner Vujčić.

U nastavku događanja će se održati okrugli stol pod nazivom „Post COVID-19 – Što će biti novo normalno za bankovni sektor i kako tamo doći“, a na kojem sudjeluju predsjednici uprava osam najvećih banaka u Hrvatskoj.

Predavanje "Izgledi za oporavak i monetarna politika" preuzmite ovdje.