Opatija, 18. svibnja 2023. – Europski i hrvatski bankarski sustav je stabilan, poručila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji 'Financijsko tržište' koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji koja i ove godine okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki.
Cilj konferencije je potaknuti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika te ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini.
Na ovogodišnjoj konferenciji raspravlja se o aktualnim događanjima u svijetu i Hrvatskoj, postojećim inflacijskim pritiscima i daljnjoj monetarnoj politici kojom se nastoji obuzdati povijesno visoke stope inflacije. Analiziraju se učinci pristupanja Hrvatske europodručju na bankarski i nebankarski financijski sektor, kao i na cjelokupno gospodarstvo.
„Unatoč inflaciji i višim kamatnim stopama, u Hrvatskoj su kamatne stope niže nego u Njemačkoj i nadam se da će to poduzetnici i uvidjeti, a nekada smo se uspoređivali s Njemačkom i stremili njihovim razinama“, poručila je Perko.
Istaknula je da su se dogodila dva ekstrema kada su počele rasti kamatne stope. Prvi ekstrem je snažan rast inflacije i kamatnih stopa u zemljama koje nisu imale euro. Drugi je ekstrem spori prijenos rasta kamatnih stopa u države kao što su Hrvatska i Bugarska.
„Na sreću, našli smo se u ekstremu koji nam ide u prilog“, rekla je Perko. A zašto se taj prijenos nije snažnije dogodio objasnila je vrlo visokom likvidnošću bankarskog sustava, stabilnom depozitnom bazom i rizikom zemlje.
„Treće, i ne manje važno, tu je važno spomenuti i troškovnu efikasnost te konkurentnost na tržištu. Kada je konkurencija mala, prijenos rasta kamatnih stopa ide brže. U Hrvatskoj imamo veliku konkurenciju, a po troškovnoj efikasnosti naše su banke u prvoj trećini u Europskoj uniji“, zaključila je Perko.
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) u svom je predavanju secirala uzroke inflacije. Iako je gotovo nemoguće previdjeti buduća kretanja, činjenica jest da je sada inflacija u Hrvatskoj niža nego u Sloveniji i Austriji.
„Jedan od velikih utjecaja na temeljnu inflaciju imaju usluge povezane s turizmom. Zbog najave dobre sezone, pritisci na rast cijena vjerojatno će se nastaviti", upozorila je Švaljek.
Istaknula je da se ukupna inflacija postupno smanjuje pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina, no temeljna inflacija je još uvijek postojana, pa se ne očekuje spuštanje ukupne inflacije na ciljanu razinu u projekcijskom razdoblju.
„Povoljnija gospodarska kretanja i snažno tržište rada pridonose tvrdokornosti inflacije. Osim toga, u Hrvatskoj imamo rast BDP-a na tromjesečnoj razini i pouzdanje potrošača i poduzeća iznad prosjeka europodručja“, rekla je Švaljek.
„Europska središnja banka pokrenula je do sada najsnažniji ciklus zaoštravanja monetarne politike. Prijenos na kamatne stope iz europodručja na Hrvatsku je usporen, a kreditna aktivnost još uvijek razmjerno stabilna“, zaključila je Švaljek.
Kategorija
