Opatija, 25. travnja 2024. – Na 27. znanstveno-stručno konferenciji Financijsko tržište, koja se 25. i 26. travnja održava u Opatiji, okupili su se ključni ljudi financijskog sektora u Hrvatskoj. U dva dana ove znanstveno-stručne konferencije razgovara se o novim izazovima s kojima će se banke suočavati u idućem razdoblju.
„Dosadašnji izazovi, kao što je vrlo visoka razina inflacije, rast kamatnih stopa, prelazak na novu valutu euro, sada su iza nas. No, promjene u bankarskom sektoru su stalne i konstantne. Sada nas čeka ESG izvještavanje, digitalizacija i Fintech, kibernetička sigurnost te pad kamatnih stopa. Ovaj tjedan smo prezentirali inovativnu ESG platformu koja je istovremeno odraz digitalne, ali i zelene transformacije. U suradnji s HROK-om pripremili smo platformu na kojoj je dostupan jedinstveni upitnik za prikupljanje i pružanje podataka o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju“, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Istaknula je da se banke već duže vrijeme nalaze u fazi digitalne transformacije te razvijaju mobilne aplikacije, online bankarstvo i digitalne platforme za različite financijske usluge s ciljem omogućavanja klijentima brži, sigurniji i jednostavniji pristup financijskim proizvodima i uslugama.
Kazala je kako su kamatne stope i dalje velika tema u javnosti. Građani često smatraju da su kamatne stope previše visoke te je objasnila da se prijenos rasta kamatnih stopa iz europodručja u Hrvatsku događao blago i u puno manjoj mjeri nego što se zapravo misli.
„Primjerice, u segmentu stambenih kredita, od prosinca 2021. godine do siječnja 2024. godine, u Hrvatsku se prenijelo samo 25 posto rasta kamatnih stopa, a u Europi 50 posto. U segmentu poduzeća, u EU je taj prijenos bio 80 posto, a u Hrvatskoj 60 posto. Sada nas čeka pad kamatnih stopa u eurozoni, vidjet ćemo kako će se transferirati u Hrvatsku, a na to će najviše utjecati regulacija, depoziti i likvidnost. S potonja dva faktora, hrvatske banke nemaju nikakvih problema“, zaključila je Perko.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke održao je tradicionalnu prezentaciju. Fokusirao se na inflaciju, uzroke inflacije te njezin pad. Istaknuo je da smo sada u razdoblju pada inflacije te se očekuje da će ona oko ljeta iznositi ciljanih dva posto.
„Dinamika inflacije u Hrvatskoj i europodručju bila je slična. Kod nekih je bila malo viša, kod nekih malo manja. Rast inflacije kreće polovicom 2021. godine, a to je bila posljedica ponude i potražnje u trenutku oporavka nakon kovidkrize. Potražnja je počela prebrzo rasti, a ponuda nije mogla pratiti. Lanci opskrbe nisu funkcionirali, prvenstveno Azija, Kina. Početkom 2022. događa se agresija Rusije na Ukrajinu koja diže cijene energenata, što je dodatno podiglo inflaciju. Krajem 2023. bio je maksimum, kod nas 13 posto, a u eurozoni oko 10 posto“, objasnio je Vujčić. Rekao je da kada su se počeli ublažavati tokovi na strani ponude, cijene energije počele su padati, počinje dezinflacija koja traje do danas.
Napomenuo je kako je danas i dalje najveći „driver“ inflacije – cijena usluge.
„Kada pogledamo segmente inflacije, možemo jasno vidjeti kako su cijene usluga i dalje visoke i drže inflaciju na višim razinama“, rekao je Vujčić. Upozorio je da su cijene usluga i dalje visoke zbog utjecaja tržišta rada, odnosno povećanja plaća. „Razina nezaposlenosti povijesno je najniža, a kontinuirana je potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Dominira velika potražnja nad ponudom“ kazao je guverner Vujčić i nadodao da u cijene usluge ulaze i cijene najma, ugostiteljstva, rekreacija, dakle svega što pripada turizmu. Prema njegovim riječima, kumulativni porast razine cijena od lipnja 2021. do ožujka 2024. drugi je najniži među usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe. Pritom je naglasio da u uvjetima niskih tekućih pritisaka, do kraja godine može se očekivati nastavak smanjenja godišnje stope inflacije prema ciljnoj razini od 2 posto.
„Dotakli smo se i teme kamatnih stopa – eto, napokon mogu reći da imamo kamatne stope kao i u Njemačkoj, čak i niže“, zaključio je Vujčić.
Damir Odak, član Administrative Board of Review Europske središnje banke, održao je prezentaciju na temu - može li banka bez bankara i koja su ograničenja tehnologije.
„Ovo je iznimno važna tema jer su procesi u bankama već automatizirani, digitalizirani i koriste se resursi umjetne inteligencije. Komunikacija s klijentima je automatizirana kroz Internet bankarstvo, sustave plaćanja karticama i bankomate. Kako je digitalizacija front i back office već postignuta, daljnje nastojanje na digitalizaciji fokusirano je na upravljanje i odlučivanje. Koliko daleko to može ići i hoćemo li uskoro imati banke bez bankara“, pitao je Odak.
Iako će bankari još dugo biti u bankama, automatizacija će omogućiti bitno povećanu produktivnost. Znači trebati će ih manje.
„Marketinška hibridizacija (poslovnice) značajno će se reducirati, ali će i dalje ostati jer je klijenti traže usprkos tome što će uskoro biti potpuno automatizirana komunikacija svih naloga koji se daju banci. Potpuna automatizacija već je omogućena u platnom prometu i ulagačkim aktivnostima“, rekao je Odak. Ističe da kod realizacije zahtjeva koji traže pregovore i individualizaciju još uvijek je čovjek uspješniji u prodaji i procjeni rizika od stroja.
„Poslovanje s poduzećima, osim zadavanja naloga, još dugo ostaje u rukama ljudi. Automatizirana banka biti će razmjerno uskoro tehnološki moguća (za retail), ali pravno i regulatorno je dvojbena. AI banka za sada ostaje u domeni SF-a“, zaključio je Odak.