Raspodjela omjera loših kredita među zemljama očekivano je korelirana s promjenama realnog BDP-a. Međutim, pokrivenost loših kredita rezervacijama ne pokazuje slične pravilnosti. Riječ je o omjeru koji se nalazi pod snažnim utjecajem nacionalnih regulatora. Zbog toga je u sedam zemalja nove Europe provedena anketa o strogosti regulacije klasifikacije plasmana i formiranja rezervacija. Anketa je pokazala da Hrvatska ima najstrožu regulaciju među državama čiji su predstavnici odgovorili na anketni upitnik, i to u dva područja: (1) izračun ispravaka vrijednosti na temelju sadašnje vrijednosti novčanog toka velikim je dijelom zamijenjen izračunom na temelju dana kašnjenja (čime su vrijednosti kolaterala stavljene u drugi plan); (2) izračun ispravaka vrijednosti u slučaju restrukturiranja plasmana zavisi o tome restrukturira li se samo plasman ili cjelokupno poslovanje dužnika, a mogućnost reklasifikacije plasmana u bolje razrede klasifikacije ne prati nužno eventualno financijsko ozdravljenje dužnika. Otvoreno je pitanje povezanosti između strogosti ove regulacije i kreditne aktivnosti banaka, osobito u dijelu financijskog restrukturiranja dužnika koji imaju pozitivan operativni novčani tok nakon restrukturiranja.

Razborito je poći od pretpostavke da klasifikacije i rezervacije u cilju očuvanja zdravlja bankovnog sustava moraju biti strože u sustavu s lošim institucijama. S druge strane, pretjerana strogost može dodatno otežati restrukturiranje koje je ionako veoma teško zbog lošeg institucionalnog okvira koji leži izvan nadležnosti bankovnog regulatora. Pronalazak prave mjere sredine u pogledu strogosti regulacije u takvim je uvjetima veoma težak.

 

HUB Analize 56 - NPL regulacija

 

Comparative table

 

Kategorija