Publikaciju možete preuzeti ovdje
Analiza opisuje ponašanje vodećih središnjih banaka, njihov utjecaj na tržišne kamatne stope i prijenos promjena kamatnih stopa sa svjetskih na hrvatska financijska tržišta.
Prikazuje se aktualna dilema u vezi s odabirom trenutka kada će početi rast kamatnih stopa u europodručju. Objašnjeno je kako se financijske institucije i investitori štite od
kamatnog rizika te kako krivulja prinosa utječe na mogućnosti i troškove zaštite.
Prijenos promjena kamatnih stopa tržišta novca i državnih obveznica na kamatne stopedepozita i kredita nije jednostavan, ali to ne znači da ne postoji. Naprotiv, dugoročna korelacija je očita. Banke ponekad upiju vanjske kamatne šokove tako da se oni ne prenose na kamate na kredite i kamatne marže u zemlji. Jedno takvo upijanje dogodilo se u Hrvatskoj na početku krize 2008./2009. Nakon krize, pojačana je preferencija ugovora s fiksnom kamatnom stopom na hrvatskom tržištu kredita. Zbog toga su se stambenikrediti s valutnom klauzulom vratili na velika vrata. U takvim je ugovorima lakše osigurati zaštitu od kamatnog rizika u odnosu na ugovore o dugoročnim kreditima u kunama.
Mnogi potrošači se trenutačno pitaju da li ugovarati fiksne ili varijabilne kamatne stope. Toj individualnoj odluci može pomoći bolje razumijevanje čimbenika koji mogu dovesti do rasta ili pada kamatnih stopa u bliskoj budućnosti. Kategorizacija ovih čimbenika prikazana je na kraju rada.
