Publikaciju HUB Izgledi 2-2019 možete preuzeti ovdje
U ovo doba godine dobro su poznata očekivanja vodećih prognostičkih institucija za 2020. Unisono se očekuje usporavanje 2020., uglavnom zbog industrijske recesije koja izvire iz autoindustrije i globalnog trgovačkog rata. Međutim, prognoze se razlikuju u pogledu intenziteta i rasprostranjenosti usporavanja. Na primjer, MMF očekuje vrlo slab prijenos usporavanja iz 2019. na 2020., što znači da bi svjetsko i europsko gospodarstvo rano u toku 2020. trebalo dočekati kraj usporavanja i početak novog ciklusa ubrzanja. Europska komisija kraj usporavanja očekuje kasnije u toku 2020. Naglašavamo: radi se o usporavanju (smanjenju brzine rasta), ne o recesiji (padu). Pitanje stoga glasi koliko će rast 2020.
biti sporiji od dosadašnjega rasta? MMF očekuje rast njemačkog gospodarstva po stopi od 1,3% 2020., a Europska komisija po stopi od 1,0%. To je veoma važno za kretanja u Srednjoj i Istočnoj Europi. MMF-ova očekivanja prelijevanja usporavanja na Srednju i Istočnu Europu blaža su od očekivanja Komisije,no i jedna i druga ključna institucija zadržavaju relativno optimistična očekivanja za Hrvatsku. Prema MMF-u, hrvatsko gospodarstvo će rasti 3,0% ove i 2,7% sljedeće godine, dok su očekivanja Komisije na 2,9% i 2,6%. Razlika je mala. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti kakva su očekivanja glavnih ekonomista velikih hrvatskih banaka. Ona su u nastavku predstavljena u vidu prosjeka, minimalnih i maksimalnih vrijednosti.
Glavni ekonomisti u skladu s prognozama vodećih institucija
U prošlom izdanju Izgleda (srpanj 2019.) glavni ekonomisti su očekivali ovogodišnji rast po stopi od 3%. U međuvremenu to se očekivanje malo promijenilo. Srednje očekivanje rasta od 2,9% kreće se unutar veoma uskog raspona prognoza (2,8%;3,0%) pri čemu osobna potrošnja i investicije „vuku“ prema gore, dok oporavak uvoza poništava doprinos izvoza tako da je, gledano statički sa strane upotrebe BDP-a, doprinos međunarodne razmjene rastu negativan. Ostale zanimljive prognoze koje treba zabilježiti odnose se na nominalni tečaj kune za euro koji će godinu završiti na nešto slabijoj razini no što se očekivalo pred šest mjeseci, te na deficit proračuna opće države koji bi mogao zadržati omjer javnog duga oko 72% BDP-a što je znatno niže nego 2018. kada je iznosio oko 74%, ali ipak malo više od vladinih očekivanja za kraj ove godine, koja su bliže
pragu od 71%.
Usporavanje 2020
Prema očekivanjima ekonomista, izvore iznenađenja u sljedećoj godini ne treba ponovo očekivati u domeni tečaja i deficita odnosno javnog duga. Ekonomisti očekuju tečaj na istim razinama kao potkraj 2019., dok će se omjer javnog duga, uz blagi fiskalni deficit, nastaviti smanjivati približno istim tempom kao i ove godine. Uz nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa (potražnja za obveznicama ostat će snažna zbog nastavka ekspanzivne monetarne politike i rizika alternativnih ulaganja), jedina bitna promjena koju vrijedi zabilježiti je usporavanje stope rasta BDP-a na 2,5%. Do usporavanja bi moglo doći uslijed ravnomjerno blagog usporavanja svih sastavnica BDP-a. U anketi o uzrocima takvih
kretanja ekonomisti pored vanjskih razloga ističu standardno poznate unutarnje slabosti kao što su izostanak reformi, prepreke ulaganjima, neefikasan državni sektor, čemu pridodaju i nepovoljne demografske trendove.
