Foto: Pixsell
Fintechi ubrzano mijenjaju svijet oko nas, a nove tehnologije nude kreativna rješenja koja mogu olakšati i ubrzati financijske transakcije, istaknuto je na konferenciji Zagreb – financijsko središte, koja je održana 29. listopada 2019. u organizaciji Poslovnog dnevnika, a čije su središnje teme bile bankarski trendovi i fintech.
Fintechi su važna pojava u cijelom svijetu, a sposobnost bankarskog sektora da se prilagodi novim zahtjevima digitalne ekonomije znači mogućnost održavanja vodećeg položaja banaka u financijskom sektoru, stoga hrvatske banke žele promovirati i voditi digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je to Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, koji smatra da fintech znači promjenu, no da pritom treba riješiti fundamentalne slabosti poput pravnog i pravosudnog okvira. "Prema posljednjem izvješću o globalnoj konkurentnosti, tri su područja posebno izdvojena u kojima Hrvatska zaostaje. Jedan od njih je efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa gdje se Hrvatska nalazi na 138. mjestu od 141 zemlje, zatim efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova gdje je Hrvatska na 140. od 141 zemlje, a na kraju opterećenje vladinim propisima gdje smo zauzeli 139. od 141 zemlje", naveo je Adrović. Posebnom važnom smatra zaštitu vjerovnika, kao i zaštita potrošača jer između toga ne postoji ravnoteža odnosa i Hrvatska ne ostvaruje rezultate za stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. "Naša zadaća u budućnosti je očuvati stabilnost hrvatskog bankarskog sustava", istaknuo je Adrović.
Europska unija ima fintech plan koji su počeli razvijati 2018. godine i gotovo je u potpunosti ispunjen. Rekla je to Judita Cuculić Župa, savjetnica za europski semestar u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, te dodala da su se europski i financijski sustav znatno promijenili nakon krize, kao i regulativa koja ga podržava. "Na valu smo digitalizacije u cijeloj Europi, a polako i u RH, dakle fintech se razvija. No, sve je to još u povojima zbog velikog neostvarenog potencijala. EU je u ožujku 2018. godine donijela akcijski plan za fintech s 19 mjera kojima se omogućava širenje mjera i inovativnih poslovnih rješenja, uvođenje novih tehnologija, pazi se na zaštitu potrošača te održivost i stabilnost cijelog financijskog sustava. Fintech plan ima par elemenata – crowdfunding, odnosno masovno financiranje putem interneta i pitanju kako ga regulirati, a politički je dogovor da se to riješi do kraja godine. Ide se prema tome da nema nacionalnih zakonodavstava već da postoji licenca na nivou EU, završava se tehnička izvedba i s projektom bismo trebali zgotoviti do kraja godine", navela je savjetnica. Održali su tri fintech laboratorija od lipnja 2018. godine, u kojima se nalaze pružatelji tehnoloških usluga, financijske institucije i nadzorna tijela, a teži se pronalasku najboljih rješenja kako bi se zadržala sigurnost i zaštita potrošača. Pritom se koristi regulatorna tehnologija, umjetna inteligencija i iCloud, a kako je najavila, krajem godine održat će novi laboratorij. Također, u travnju je pokrenut je Forum centara za poticanje inovacija, gdje se raspravlja o najboljim praksama i kako ih primijeniti u državama članica.
Cuculić Župa dotaknula se kriptovaluta i uvođenja digitalne valute libre koju razvija Facebook. "Stav Komisije se nije promijenio, no promijenila se cijela dinamika procesa. Ako libra zaživi, imat će sistemski utjecaj na cijeli financijski sustav, tim više jer toliki broj ljudi koristi Facebook. Svakako ćemo se suočiti s izazovima. Kako smo proveli fintech plan za 2018. godine skoro u cijelosti, EU s novom Komisijom ide se u izradu novog fintech plana koji će zaživjeti sljedeće godine. Radi se i na zajedničkom pristupu kriptovalutama", objasnila je Cuculić Župa.
Ministar financija i potpredsjednik Vlade RH Zdravko Marić pohvalio je Poslovni dnevnik i grupa Styrije na poticanju važnih tema kojima i sam prisustvuje treću godinu zaredom.
"Fintech je brza i dinamična rastuća pojava koju je teško predvidjeti, a o kojoj smo mi sa svjetskom bankom razgovarali još prošle godine. Potencijali i mogućnosti su uistinu veliki, a tema nema više zajednički nazivnik kriptovalute već gledamo širi aspekt fintecha", istaknuo je Marić te dodao da je naglasak i dalje na pravosuđu u kojem je potrebno tražiti rješenja gospodarskih i društvenih izazova nevezano uz gospodarski ciklus jer, smatra ministar, pogled prema pravosudnom sustavu nije ništa drugačiji od ekspanzije ili gospodarskog rasta. "Pravna sigurnost i vladavina prava nužan su i osnovni preduvjet rasta gospodarstva. Moramo uskladiti pravni okvir, već smo pojednostavili veliki broj zakona, no trebamo svaki u svom segmentu dati svoj doprinos i osnažiti pravni sustav s ciljem rasta gospodarstva i općenito društva", istaknuo je ministar financija i dodao da se veliki potencijal nalazi i u mirovinskim fondovima i zagrebačkoj burzi, gdje postoji tržište kapitala.
"Bankarski sustav sve ovo vrijeme, unatoč brojnim izazovima poput recesije, pokazao je stabilnost i održivost, a značajno se promijenila i regulativa, radi se i na sprečavanju pranja novca i suzbijanju terorizma", naveo je Marić.
Ministar se dotaknuo i javnih financija, a smatra da je u tom segmentu Hrvatska napravila veliki iskorak što se tiče stabilizacije i uravnoteženja. "Ideja je bila već ranije da odmah krenemo s usporavanjem javnog dana, koji je snažnije krenuo prema dolje prije tri godine", rekao je ministar i dodao da će prijedlog proračuna dati jasniju poruku.
"Tu su i javni dug i ukupni rezultat godišnjeg proračuna. S obzirom na veću indeksaciju od planirane i već par promila postotaka, što je 900 milijuna na godišnjoj razini, nedostaje sredstava za plaće, za doprinos europskom proračunu i to je već nekoliko milijardi kuna koje se nakupe", naveo je Marić i zaključio da svi zajedno trebaju doprinijeti pokretanju promjena i oživljavanju transakcija.
Izvor: Poslovni.hr