HUB Pregled 4/2021 preuzmite ovdje
Zagreb, 1. prosinca 2021. - Uz oporavak BDP-a u trećem tromjesečju po stopi od 15,8% u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, vladina prognoza o rastu od 9% u ovoj godini doima se izglednom. Realan promet u trgovini na malo u listopadu bio je 9,5% veći nego u listopadu 2020. Ovi pozitivni trendovi očituju se i na tržištu kredita, posebice u kreditiranju stanovništva. Rast ukupnih kredita stanovništvu u listopadu iznosio je 4,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Dinamika je i dalje vođena stambenim kreditima čija je međugodišnja stopa rasta stabilizirana malo iznad 10% (10,6% u listopadu).
Nakon pandemijske pauze rastu i gotovinski krediti iako se na početak ove godine prenio padajući trend iz godine zatvaranja 2020. Zaostatak se u toku godine postupno smanjivao, da bi „gotovinci“ u mjesecu srpnju prešli u fazu rasta u odnosu na isti mjesec prošle godine. Stopa rasta je iz mjeseca u mjesec sve veća, te su ovi krediti u listopadu dostigli stopu rasta od 1%. U isto vrijeme drugi oblici kredita koji su korelirani s osobnom potrošnjom – prekoračenja po tekućim računima i krediti po kreditnim karticama – bilježe pad. To znači da se rast ukupne osobne potrošnje i dalje prvenstveno financira iz rasta neto plaća koje su u listopadu bile nominalno za 5,4% i realno za 2% veće u odnosu na prošlogodišnji listopad. Doprinos dolazi i od rasta ukupnoga broja zaposlenih, koji je od listopada prošle do listopada ove godine iznosio 2%.
Usporedno raste i štednja (depoziti) stanovništva čija je stopa rasta sve veća; u listopadu je dosegnula 9,4% u odnosu na listopad 2020. Rastu i devizni depoziti stanovništva, no njihov je udjel u padu jer kunska sredstva stanovništva rastu brže: udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva smanjen je s 61,3% potkraj prošle na 60,1% na kraju listopada ove godine iako je u toku ljeta primijećen značajniji rast deviznih depozita u korelaciji s turističkom sezonom.
U priloženoj tablici zanimljivo je primijetiti kako se mijenja valutna struktura pojedinih vrsta kredita. Pri tome su zanimljivi stambeni i gotovinski krediti koji skupno čine 85,1% neto kredita stanovništvu (gotovinski nenamjenski 37,7% i stambeni 47,4%). Rast gotovinskih kredita u cijelosti se objašnjava rastom kredita u čistim kunama bez valutne klauzule. Udjel čistih kunskih u ukupnim gotovinskim kreditima stanovništvu povećao se sa 78,4% na 80,7% od kraja 2020. do kraja listopada 2021.
U isto vrijeme, udjel čistih kunskih u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu smanjio se 31,3% na 30,7%. Razlog leži u poteškoćama na koje banke nailaze pri osiguravanju dugoročnih izvora sredstava u kunama. To će se promijeniti nakon uvođenja eura. Euro neće samo otkloniti problem valutne klauzule, nego i proširiti manevarski prostor banaka za upravljanje rizicima. Koristi od toga imat će i potrošači, što se često gubi iz vida jer se naglašavaju samo koristi koje se manifestiraju kroz kamatne stope.
Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u kunama u listopadu je iznosila 3,19%, što je za 0,65 postotnih bodova manje nego u listopadu 2020. i predstavlja povijesno najnižu prosječnu kamatnu stopu na ovu vrstu kredita. Kod kredita za ostale namjene prosjek je iznosio 5,33% i bio je za 0,49 postotnih bodova niži od usporedive stope u listopadu prošle godine. Kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom osjetno su niže, no razlika u odnosu na čiste kunske kredite puno je veća kod kredita za ostale namjene nego kod stambenih kredita. U listopadu je prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite s valutnom klauzulom iznosila 2,66% (nepromijenjena stopa u odnosu na rujan i 0,09 postotni bod niža stopa u odnosu na listopad 2020.), dok je za ovu vrstu kredita za ostale namjene prosječna kamatna stopa za listopad iznosila 4,19%, što je čak 0,73 postotna boda manje u usporedbi s prošlogodišnjim listopadom. Ujedno, bila je to povijesno najniža kamatna stopa na ovu vrstu kredita.
Predviđanje kretanja kamatnih stopa iznimno je teško. Uvođenje eura koje se očekuje 2023. godine zasigurno stvara određeni prostor za smanjenje kamatnih stopa, no njihovo će kretanje prije svega zavisiti o monetarnoj politici Europske središnje banke. Utjecaj te institucije presudan je za hrvatsko tržište i s kunom i s eurom. Do daljnjega se ne očekuje promjena monetarne politike ECB-a. No, bez obzira kakva će biti monetarna politika nakon što Hrvatska uvede euro, može se predviđati da će kamatne stope na najveći dio novih kredita biti niže nego što bi bile u slučaju zadržavanja kune, s obzirom na nedostatak dugoročnih kunskih izvora sredstava.