Zagreb, 14. lipnja 2021. - U organizaciji poslovnog tjednika Lider te uz programsko partnerstvo Hrvatske udruge banaka održan je deveti tradicionalni Susret guvernera i bankara regije na kojem se raspravljalo o oporavku gospodarstva nakon koronakrize, ali i utjecaju inflacije na kretanje kamatnih stopa i kreditnu aktivnost banaka.
U uvodnom predavanju glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić dao je pregled efekata pandemije na gospodarstvo ustvrdivši kako su različite zemlje različito pogođene, kao i sektori gospodarstva. Ipak, ekonomija se uglavnom relativno brzo prilagodila promjenama, premda problemi postoje i na strani ponude i na stranu potražnje, ali i na tržištu rada. Nije moguće jasno ocijeniti koliko će problemi uzrokovani pandemijom trajati, pa je stoga ključno pitanje kada bi trebalo početi povlačiti fiskalnu potporu gospodarstvu. Primijetio je kako nije jasno tko je točno štedio tijekom krize, ali da je vjerojatno štednja bila izražena kod onih s visokim prihodima koji niti nakon oporavka neće značajno povećati svoju potrošnju. Rezidencijalne nekretnine zadržale su usprkos očekivanjima razinu cijena, za razliku od komercijalnih i ta dva faktora čine predviđanje oporavka neizvjesnim.
U raspravi na panelu "Post-Covid sindrom u gospodarskom i financijskom sustavu" guverneri regije predstavili su situaciju u svojim državama kao i projekcije oporavka te raspravljali o potencijalnim rizicima koji još postoje. Na panelu su o iskustvima svojih zemalja uz guvernera Vujčića raspravljali Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije, i Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore.
Drugi dio Liderovog godišnjeg Susreta guvernera i bankara regije u Rovinju tradicionalno je rezerviran za bankare i financijski sektor, kao i za uvodno predavanje analitičara Velimira Šonje. Ovaj put je naglasak bio na inflaciji, mogućem stezanju monetarne politike kao odgovora na inflaciju te kamatne stope koje su ključan faktor kreditnog ciklusa. S obzirom na to da je SAD već na pragu otvaranja rasprave o mogućem zatezanju monetarne politike, odnosno reduciranju pandemijskih mjera, jasno je da bi do promjene u monetarnim uvjetima moglo doći, no postoji određen vremenski razmak između europske monetarne politike i američke, ali i specifičnosti jer Europa sporije od SAD-a hvata pretpandemijske razine gospodarskog rasta. Šonje smatra kako pravog kreditnog ciklusa u Hrvatskoj nije bilo gotovo deset godina i da je netom prije pandemije kretao uzlazni trend. Kamatne stope su u tom smislu ključan pokretač potražnje za kreditima, ali i uvođenje eura, povećana dostupnost europskih sredstava i očekivane reforme što bi sve trebalo utjecati na održavanje kreditnog ciklusa u Hrvatskoj u narednom periodu.
Na drugom panelu o inflaciji, kamatnim stopama i kreditima u post-covid razdoblju, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina najavio je kako njegova banka bilježi rast kreditnog portfelja u ovoj godini i namjerava nastaviti u tom smjeru kako bi potaknula gospodarstvo, a slično razmišljaju i u Addiko banci koja više nema restriktivnu kreditnu politiku i očekuje sve ekspanzivnije kreditiranje.
Kako je rekao član Uprave Addiko banke Dubravko Ante Mlikotić, početak pandemije bio je veliki šok zbog kojeg je obustavljeno kreditiranje, no situacija je sada daleko bolja i banka se vraća normalnom poslovanju.
Da do zaustavljanja trenda pada kamata neće doći još 12 do 18 mjeseci uvjeren je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, a kao dodatni razlog za optimizam naveo je i kako udio nenaplativih kredita iznosi manje nego prije pandemije, što sugerira solidnu otpornost hrvatskog gospodarstva.
Upitan što misli o prijedlogu HUP-a o ulasku banaka u vlasništvo kompanija u nekim slučajevima, Goran Varat, predsjednik Uprave Podravske banke rekao je kako banke mogu ući u vlasništvo kao stabilizacijski faktor, ali ne i u upravljačkoj ulozi. One moraju prvenstveno biti financijski posrednici, a ne ulaziti u područje investicijskih fondova, poručio je.
Što se inflacije tiče, U HANFA-i o njoj raspravljaju već pola godine i rast cijena ih ne iznenađuje, izjavio je predsjednik Upravnog vijeća hrvatskog financijskog regulatora Ante Žigman. Njeno trajanje ovisit će o nizu faktora, ali je važnije od toga kolika će biti, pitanje hoće li pobuditi inflacijska očekivanja, što se može pretvoriti u inflacijsku spiralu. Mirovinski i investicijski fondovi već se neko vrijeme okreću od državnih obveznica prema dionicama, ali i sve više prema ulaganju u inozemstvu, napomenuo je komentirajući trendove na hrvatskom tržištu kapitala i najavio kako će mirovinski fondovi osnovati alternativni fond težak milijardu kuna namijenjen ulaganjima u kompanije.
Badurina je naveo kako će prema konzervativnim procjenama Next Generation EU fond namijenjen oporavku od pandemije i izgradnji otpornosti BDP-u dodati jedan postotak kroz pet godina izrazivši uvjerenje kako su uzroci slabog povlačenja europskih sredstava u međuvremenu otklonjeni. Banke će, nastavio je, podupirati komercijalno isplative europske projekte, za što HPB već ima specijaliziran odjel.
Izvor: Lider